fbpx

Stara skupština u Kragujevcu - mesto gde je obnarodovan Sretenjski Ustav

Stara skupština u Kragujevcu - mesto gde je obnarodovan Sretenjski Ustav

 U Kragujevcu, prestonici Srbije od 1818. do 1841, podignuto je 1859. skupštinsko zdanje u porti stare crkve, kraj mesta gde su se održavala prva skupštinska zasedanja i gde je 1835. obnarodovan prvi srpski ustav – Sretenjski.

Prizemna je građevina pravouogaone osnove, plitkih temelja od lomljenog kamena, zidova od opeke, pojednostavljenog izgleda, bez dekorativnih elemenata osim plitkih pilastara. Sala za zasedanja zamišljena je kao prostrana dvorana sa stubovima. zgrada je od posebnog značaja za istoriju srpskog naroda, jer je prva ove vrste podignuta u Srbiji. U njoj su održana zasedanja i donete odluke koje su uticale na razvoj istorijskih događaja i sudbinu države i naroda, kao objavljivanje rata Turskoj 1876. i saopštavanje uslova Berlinskog kongresa o nezavisnosti Srbije i teritorijalnom proširenju. Građevina je vremenom pretrpela veće promene, nedavno je obnovljena.

Prema sačuvanim zapisima, dugačke, drvene, poslaničke klupe, od kojih one namenjene najvažnijim ličnostima, imaju ornamentisane i visoke, drvene naslone, bile su prekrivene crvenim, belim i plavim platnom, bojama državne zastave. Istim bojama kao i velikim brojem grbova i zastava, bili su iskićeni drveni stubovi, unutrašnji zidovi i govornička tribina. U tako okićenoj Sali tumačene su političke i socijalne ideje i donošene važne državne odluke. Kada je 1875. godine odjeknula Nevesinjska puška, narod je zahtevao da Srbija interveniše i pomogne hercegovačkom narodu.

Tako je u avgustu 1876. godine, doneta odluka, da se Turskoj državi objavi rat, koji je završen Berlinskim kongresom. Ugovor, kojim je značajno promenjena situacija na Balkanu, pročitan je 14. jula 1878. godine u zgradi stare Skupštine, gde je i doneta odluka o ratovanju. Odredbama Ugovora Srbija je od Turske dobila niški, pirotski, toplički i vranjski okrug, Crna Gora Nikšić, Bar i Podgoricu, što je predstavljalo značajno povećanje teritorija, međunarodno priznanje, nacionalnu slobodu i državnu nezavisnost. Berlinskom kongresu, i njegovom radu, je prisustvovao, u to vreme istaknuti kragujevački diplomata, istoričar i političar, Jovan Ristić, koji je i doprineo da Srbija dobije nezavisnost, nakon viševekovne turske vlasti.

Podeli ovu vest

23/04/2016 0 comment

Lazareva subota ili Vrbica jeste prolećna svečanost koja se održava uoči praznika Cveti.Danas je u gradovima ovo isključivo dečji praznik,kad deca u povorkama idu oko crkve,okićena zvončićima i raspupelom vrbom,pevajući pesme o uskrsnjuću Svetog Lazara. Majke,tetke,strine i ujne za ovaj dan svečano obuku decu,pa čak i onu najmlađu,od svega ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti