fbpx

Srpska narodna tradicija - šaljive pesme

Srpska narodna tradicija - šaljive pesme

Smeh zbližava ljude i pomaže da se lakše prebrode neprilike i nevolje. Smeh je zajednički jezik svih ljudi. U našem narodu oduvek su se cenili pojedinci koji umeju da pronađu slabu, smešnu crtu pojava i karaktera, da u pravo vreme kresnu pravu, smelu i duhovitu reč. Takva reč se onda pamti i prepričava i postaje opštenarodna svojina. Humor je oružje u borbi protiv nasilnika, izrabljivača i birokrata. Tokom dugih stoleća borbe protiv Turaka narod je svoj otpor izrazio i kroz podsmeh agama i begovima. Tako je nastao lik Ere, smelog i duhovitog domišljana, koji se uspešno nosi s turskom vlašću.

Narodni humor je izražen kroz priču i kroz pesmu, u anegdotama, šaljivim kletvama i zakletvama, šaljivim željama i zdravicama. Posebno su zanimljive pesme podrugačice, koje ismevaju pojedina zanimanja, stanovnike nekih gradova i krajeva, alase, lovce, beskućnike. Zanimljiva je i njihova forma, koja je pozajmljena od "ozbiljnih" pesama, i koja se sada pojavljuje kao parodija. Kad se u desetercu peva o ljubavi muhe i komarca, orla i sove i o ženidbi jednoga vrapca i to na način starih, dobro poznatih pesama, onda sama ta činjenica izaziva smeh. Cilj naših šaljivih narodnih pesama nije da "ugrizu" i uvrede, nego da nasmeju i stvore dobro raspoloženje.

Naši preci voleli su šalu i smeh, ali i da se grubo podsmehnu. Oni su kroz šalu i smeh često izražavali svoje misli i težnje. U šaljivim pesmama iskazivala se šala, radi vedrog raspoloženja i prijatnog zabavljanja.

"Ne čudim se patki potkovanoj,
Ni bijeloj guski osedlanoj,
Nit' vukovoj kapi od samura,
Ni međedu zelenoj dolami,
Ni lisici, ni njenu đerdanu,
Ni pijevcu kovčali čakširam, —
No se čudim zecu dimijama:
Kud se vere, kako ne izdere!"

Smiješno čudo

U šaljivim pesmama iskazivao se i podsmeh na mnoge negativne pojave: oholost, hvalisavost, sebičnost, nadmenost, iskoriščavanje drugih i sl.

Naročito su oštre reči u šaljivim pesmama upućene osvajačima i ugnjetačima. Skoro sve šaljive pesme su vedrog duha. One, pak, kojima se ismejavaju osvajači ili ugnjetači lmaju satiričan ton.

"Doš'o Švabo sve do Ralje,
a od Ralje ne mož' dalje.
Joj kako to?
Joj zašto to?
Doš'o Švabo sve do Šapca,
a od Šapca jaše žapca.
Joj kako to?
Joj zašto to?"

Joj kako to

Autor:riznica srpska

Podeli ovu vest

18/04/2014 0 comment

Veliko stradanje Isusa Hrista, koje crkveni oci nazivaju iskupnim, jer je on stradao da iskupi ljudski greh, odigralo se, prema učenju jevanđelista, na Veliki petak. Zato se ovaj petak naziva strasni petak, što znači: petak stradanja. Pominjući muke i stradanja Hrista, crkva je propisala najstrožiji post za ovaj dan, od čega su se mogli izuzeti ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti