Karlovačko vino, poznato u svetu od davnina

Karlovačko vino, poznato u svetu od davnina

Zaharije Orfelin, jedan od najučenijih Srba XVIII veka, spominje u svom Iskusnom podrumaru, od godine 1783. da su naša najbolja vina manastirska i nadasve karlovačko, a od karlovačkih da je najčuvenije crno i šiler i da su najbolja u starosti od tro do četiri godine. Jedan od prvih naših stručnih vinogradarskih pisaca, Prokopije Bolić, piče u svome Sovršenom vinodjelcu, od godine 1816. da na brdima karlovačkim "vesma izredno i jako vino rađa, a i suškovo vino, kada su godine k tomu, vesma izredno praviti se može". Rečju, sremska vina imaju dugu i slavnu istoriju, a karlovačko vino je poznato i priznato u svetu iz davnine.

Pa i u našoj starijoj književnosti ostavilo je karlovačko vino svoga traga. Još otac naše književnosti, Dositej Obradović, visoko je cenio karlovačko vino, primajući ga na poklon od više karlovačkih građana. U pismu Konstantinu Stojšiću, iz godine 1806. on ište "ni više ni manje od njegove ljubavi, nego samo jedan akov lepa, njim načinjena bermeta", a u pismu od 1807. zahvaljuje Dositej Stefanu Gavriloviću, živopiscu karlovačkom, za "svu onoliku silu vina" što su mu ga iz Karlovaca poslali na poklon; u pismu pak od godine 1808. piše Dositej istom Kosti Stojšiću kako je "od njegove ljubavi i dobrote zaiskao tri buteljke" vina a dobio je tri puta tri, na svoje veliko "uveselenije". Zna se i za Vuka Karadžića da nije prezirao karlovačku šljivovicu i kad je jedared u Karlovcima poljubio dete jednog građanina, priča se, da je dete tri dana mirisalo na najbolju šljivovicu… Kako je Branko Radičević voleo karlovačke vinograde, berbu, vino i veselje, poznato je svakome iz njegovih pesama. Brankov drug Bogoboj Atanacković piše, u svome romanu Dva idola, o jednom društvu Sremaca koji su godine 1848. sedeli u Karlovačkoj pivari i pilo "dobro karlovačko vino", sve "holbu" za "holbom", dogod u njemu niisu svu svoju muku utopili, a kada se u to društvo umešao i jedan ojađani Bačvanin popio je odmah pola ćupa na dušek, jer "vino, jo vino je jedno koje ima o njemu sažaljenja ."… Prerano umrli Kosta Ruvarac priča o svome Karlovačkom đaku, kako su se đaci skupili u nekoj teskobnoj sobici a na stolu im "čutura u sred venca majušnih čašica", pa kad se naigraju kola "ide svako svojoj dragoj (čašici) u ono kolo oko čuture, da joj uz onaj najdivniji svatovac "mnogaja ljeta" u jednom poljubcu posisaju svu slast sa rumenih usana", i tako sve dotle, "dok se celo srce ne pretvori u milost"… Nema sumnje, da su i ti đaci mnogo raširili glas karlovačkog vina na sve četiri strane Srpstva! U jednom pismu Jovanu Maksimoviću Jovan Jovanović Zmaj piše: "hvala Vam što ste mi utrli puta do karlovačkih podruma ili laguma. A ja ću se za dalje direkte obratiti na Paju Markovića (Adamova) jer i on valjda zna šta je žeđ"… U podlisicima Politike pisao je Milan Budisavljević, još posle rata, pohvale karlovačkim podrumima i bermetu…

Naročiti glas među svim sremskim vinima stekla su karlovačka vina pravljena os suvog grožđa (suška), naročito crnog; od toga grožđa pravio se čuveni karlovački "ausbruh" (samotok) "ciparsko vino", "bermet kapljaš" (Tropfwermut) i "pelenaš", običan bermet. Ova slatka vina bila su vrlo jaka, vanredno slatka i aromatična, te su ih mnogi poštovaoci vina merili sa najboljim španskim i grčkim vinima. Proizvodnja vina od suška bila je, međutim, vrlo spora i komplikovana, te stoga i skupa. Jaša Ignjatović priča u Večitom mladoženji kako je "kupec" Sofronije Kirić prodao u Poljskoj, za vreme "Bunipartinih ratova", akov "auspruha" (i to Sentandrejskog!) za 600 forinti!


(Karlovci, 1930)Dr.Stevan Simeonović-Čokić

Podeli ovu vest

22/08/2013 0 comment

Na prostoru Široke čaršije u Leskovcu 26.avgusta počinje tradicionalna „Roštiljijada" i traje do 4.septembra. Ove godine se očekuje rekordan broj gostiju,a tokom manifestacije biće organizovan izbor se najveću pljeskavicu na svetu, koja je prošle godine oborila Ginisovu knjigu rekorda težinom od 51 kilogram. Manifestacija pod nazivom Leskovacka ...

17/09/2017 0 comment

Vreme prvog naseljavanja i postanka Zaječara ne može se tačno odrediti. Najverovatnije potiče s kraja 17. veka ili, najkasnije, sa početkom 18. veka. ...

21/11/2017 0 comment

 Praznik arhanđela Mihaila   ustanovljen je u vreme pape Silvestera i patrijarha aleksandrijskog Aleksandra. Izabran je novembar, jer ...

20/11/2017 0 comment

Za vreme nemačke okupacije od 1789. do 1791, kada je posle mira u Svištovu Beograd ponovo vraćen Otomanskoj imperiji, na Savskoj jaliji bilo ...

13/11/2017 0 comment

Vršac je „lepa varoš“ sa starim baroknim jezgrom. Znamenje grada je srednjovekovna kula - Vršački zamak - ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti

Newsletter

Budite u toku sa najnovijim vestima i informacijama na našem portalu!