fbpx

Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan

Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan

Stevanjdan spada među osam slava koje se najviše praznuju u srpskom narodu. Stevanjdan je inače u prazničnom danu, koji se, osim od onih čija je slava, svuda svetkuje kao treći dan Božića.

Sveti Stefan je prvi od sedmorice đakona koga su rukopoložili sveti apostoli, pa se zato i naziva arhiđakon Stefan, što znači: prvi, glavni među đakonima. Osim toga, on je i prvi mučenik za veru hrišćansku, te je stoga i nazvan Prvomučenik Stefan. Kao propovednik u Jerusalimu, izveden je iz grada i skončao od kamenovanja u kojem je učestvovao i njegov rođak Savle (kasniji apostol Pavle). Kult ovog sveca je vrlo rano razvijen i u svetu je podignuto mnoštvo hramova njemu posvećenih. Samo Srbi su mu posvetili više od četrdeset crkava i manastira. Crkva mu čini pomen četiri puta godišnje, a u našem narodu su dva njegova datuma u osobitom poštovanju - danas i 15. avgusta, kada se svetkuje kao Stevan Vetroviti.

Mnoštvo je narodnih običaja i verovanja o Stevanjdanu. Najraširenija radnja o ovom danu je iznošenje božićne slame iz kuće. Pažljivo pometena, slama nije bacana, jer se veruje u njenu plodotvornu moć, već je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja u raklje voćnog drveća, pčelinjak ili privredne zgrade.

U šumadijskim selima se na Stevanjdan "polaze šljive". Domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla. Uzmahne sekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu. Verovalo se da božićna slama štiti voćnjake od grada.

Po Banatu i Sremu su božićnu slamu uklanjali već odmah po ponoći na Stevanjdan. Slamu su uklanjale žene, po pravilu ćuteći - da se ne čuje kako odlazi Božić. Ponegde su to žene činile nage, jer se verovalo da tako neće biti u kućibuva. Slama je iznošena najčešće u vinograd i posipana ispod čokota, radi boljeg roda grožđa. Ili je stavljana u gnezda da kokoške bolje nose jaja i legu više pilića. Metla kojom je slama u kući pometena nije u druge svrhe upotrebljavana tokom godine, jer je čuvana radi zdravlja.

Autor: Mile Nedeljković

Podeli ovu vest

29/05/2022 0 comment

Dragulj srpskog narodnog pevanja malo poznat široj publici u Srbiji, a to je veoma staro pevanje u dva glasa, naročito pevanje "iz vika". Ovakva vrsta izvođenja pesme očuvana je do današnjih dana i često se može čuti na slavama, svadbama, vašarima i drugim seoskim svetkovinama.Pevanje "iz vika" je jedno od najtežih pevanja.Društvo za negovanje ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti