fbpx

BLAGOVESTI, narodni običaji na veliki praznik

BLAGOVESTI, narodni običaji na veliki praznik

Blagovesti (ili: blaga vest) znače radosno saznanje. Naime, prema Svetom pismu, na današnji dan je Deva Marija saznala da je, promišlju Božjom, u blagoslovenom stanju i da će roditi Sina. Vest joj je dojavio arhanđel Gavrilo.

S druge strane, na Blagovesti je održavan vedri i živopisni narodni običaj ranilo. Protivno ubeđenju da do Uskrsa nije uputno veseliti se, ranilo se vrlo veselo praznovalo. Ranilo bi počinjalo obično u ponoć, ili praskozorje, i to pesmom devojačkom, a završavalo u opštem veselju i razdraganosti. Ponekad u cik zore devojke bi uoči ovoga dana nakupile suvadi i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegde, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. To je činjeno radi zdravlja, ali i da ljude, kako se verovalo, ne bi te godine ujedale zmije.

Dok Blagovesti ne prođu ljudi se još uvek boje zime. Vreme oko Blagovesti, naročito kad počne da pada sneg ili susnežica, zove se babini kozlići, babinijarci, babini pozajmenici ili babini ukodi. Narod slavi Blagovesti kao veliki praznik, pa se može čuti uverenje da je toliko veliki praznik da na taj dan ni ptice u šumi ne savijaju gnezdo. Svetkuju ga najviše žene zbog poroda. Nerotkinje odlaze u crkve i manastire, gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se svetoj Bogorodici.

Opšte rašireno verovanje je da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci. Na Blagovesti se sadi paprika da bi bila blaga. Od tog dana počinje setva jarih žita i tada se iznosi seme na sunce. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari obrezuju lozu.

U narodu Blagovesti važe i kao dan koji se svetkuje zbog zmija, pa je ovoga dana bilo zabranjeno pominjanje njihovog imena, jer se verovalo da se ovoga dana bude iz zimskog sna svi gmizavci. U raznovrsnim verovanjima se zanim-ljivošću izdvaja ovo, uglavnom svuda poznato, koje kazuje da se noću uoči Blagovesti može videti da gori vatra na onim mestima gde se nalazi zakopano kakvo blago.

Podeli ovu vest

07/08/2013 0 comment

Na 922 metra nadmorske visine, na srednjovekovnoj tvrđavi Koznik, smeštenoj na obronku Kopaonika, 11 kilometara od Aleksandrovca i osam od Brusa,svake godine se održava manifestacija KOZNIK GRAD VITEYZOVA - Viteški turnir sa 60 srednjovekovnih boraca, srednjovekovna gozba, pijaca i obilazak odlično očuvanog Gornjeg grada s kojeg se vidi pola ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti