fbpx

Vidovdan - najveći praznik srpskog naroda

Vidovdan - najveći praznik srpskog naroda

Vidovdan je jedan od najvećih praznika u Srba.Pravoslavna crkva je uvrstila Vidovdan u svoj kalendar tek krajem prošlog veka, 1892.godine.U ranijim vremenima ovaj dan bio je posvećen proroku Amosu,a kasnije Svetom knezu Lazaru i srpskim mučenicima.

Narodna vera i obredne radnje vezane za ovaj dan znatno su starijeg porekla,a praznik Vidovdan,na koji se održala Kosovska bitka,najvažniji srpski istorijski događaj,samo je nastavak kulta starog slovenskog božanstva Vida,koji je nepoznat u pravoslavnoj tradiciji.
U narodnim predanjima,Vid leči od svih očnih bolesti i omogućava slepima da progledju.Tako je u mnogim selima običaj da na Vidovdan ukućani ustanu rano,pred izlazak sunca, i gledajući prema suncu kažu:''Oj Vido,oj Vidovdane,daj mi vid dok sam živ.''

U Pčinji se gleda kakvo je vreme tog dana, pa ako je lepo,onda se iznose sve haljine na vazduh da se provetre.Ako je oblačno,domaćin izađe iz kuće,prekrsti oblake,pozove Svetog Vida da ga štiti i zabode kosu u zemlju.Celog dana ni reč ne progovara,da ne bi pala kiša.
Na ovaj dan izbegava se rad.U selu Srezojevci,blizu Takova,priča se da je stradao neki Čeda sa ženom Jovankom i to od groma Svetog Vida,jer je u nedelju kosio,a na Vidovdan plastio.

Takođe se veruje da tamo gde zemlja nije ''jaka'' ,kad se ječam pokosi,na Vidovdan se sme zemlja ''zagariti'' i ostaviti sve do sledeće godine da se ''odmori''.
Na Vidovdan su se u Kupreškom polju priređivala narodna takmičenja u kosidbi pa se to proširilo i na ostale narodske igre:bacanje kamena s ramena,skok iz mesta,preskakanje magarca i slično.

Starije žene u Bosni vračaju devojkama kad će se i za koga udati pomoću biljki vidić i modra vida.Muškarci,obično domaćini,čekaju da sunce izađe,potom se prekrste pa kažu:''Vide,Vidovdane,šta očima video,to rukama stvorio.''

Na ovaj dan se ne igra i ne peva.Oživljavaju se priče o Kosovskoj bici,caru Lazaru i ostalim srpskim junacima. Starci tvrde da se u ponoć vode promene,pa iz bistre pređu u crvene,jer je mnogo srpskih junaka iskrvavilo od Kosovskog boja do danas.Po crkvama se daju parastosi kosovskim borcima,a ponegde i svim izginulim ratnicima. Narod kaže da i kukavica na ovaj dan prestane da kuka zbog izginulih junaka na Kosovom polju.

Autor: Dragomir Antonić,etnolog

Podeli ovu vest

23/01/2015 0 comment

Svako veselje u porodici, selima, završavalo se narodnim kolom. Narodna kola, tada zvana ora, su bila poseban ritual na veseljima; Čačak — stari i novi, Vlasinka, Bela rada, Zavrzlama, Dudavka, U sest, Bugarka, Žikino kolo. Nekada se na svadbama, ispraćajima u vojsku, kracajima, preseljenja u novu kuću, vašarima i saborima na verskim praznicima, ...

01/03/2023 0 comment

U gružanskom selu Donja Vrbava,u blizini Gornjeg Milanovca niko od meštana ne zna imena stanovnika već se raspoznaju samo preko nadimka, a tako ...

22/01/2023 0 comment

Studenica kao najznačajniji manastirski kompleks srednjovekovne Srbije i danas predstavlja veliki umetnički i duhovni centar srpskog naroda. Od XII ...

16/03/2023 0 comment

Jubilarni 20. "Beogradski festival igre", počinje 17. marta i traje do 13. aprila. Deo festivalskog programa će se održati i u Novom Sadu. ...

04/03/2023 0 comment

Iako je dan Teodora Tirona 1.marta u crkvenom kalendaru, on se kod Srba poštuje u prvu subotu Časnog posta. Za Todorovu subotu je običaj da se ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti