fbpx

"Pukovske i dobrovoljačke zastave iz Velikog rata" - barjaktari čuvali čast vojske i otadžbine

"Pukovske i dobrovoljačke zastave iz Velikog rata" - barjaktari čuvali čast vojske i otadžbine

U okviru obeležavanja Dana Vojnog muzeja, kao i 100. godišnjice od Prvog svetskog rata u Vojnom muzeju otvorena je izložba "Pukovske i dobrovljačke zastave iz Velikog rata", autora Anđelija Radović.

Pod pukovskim i dobrovoljačkim zastavama, okićenim brojnim dobijenim odlikovanjima, izvojevane su pobede u dva balkanska i Prvom svetskom ratu.

Na tom putu vernost prema vojničkoj zastavi bila je jedna od svetih dužnosti svakog vojnika, naročito barjaktara koji je, čuvajući barjak, čuvao čast vojske i otadžbine.

Uredbom o zastavama iz 1906. i 1908. uoči balkanskih ratova za srpske pukove izradjene su nove vojne zastave tako da je na srpskoj trobojnici sa jedne strane svilenim koncem izvezen grb Kraljevine Srbije, a s druge lik svetog apostola Andreja Pravozvanog.

S obe strane stoji i krilatica "Za kralja i otačanstvo - s verom u Boga", a zastave su se razlikovale samo po nazivu puka i lente.

U dva navrata, tokom 1911. kralj Petar Prvi Karađorđević i ministar vojni general Stepa Stepenović uručili su, uz vojnički protokol na Banjici, 51 zastavu srpskim pukovima, navela je u katalogu izložbe njen autor.

Vojni muzej, smešten na Beogradskoj tvrdjavi, nalazi se u zgradi podignutoj 1924. za namene Vojnogeografskog instituta, koja mu je 1956. ustupljena i predstavlja jedan od simbola Kalemegdana.

Prva muzejska postavka otvorena je 1904, povodom 100-godišnjice Prvog srpskog ustanka, a potom se ta institucija, između ostalog, predstavila i na Balkanskoj izložbi u Londonu 1907. godine.

Sa 100 odabranih istorijskih predmeta, među kojima su bile zastave iz oba srpska ustanka iz 19. veka, privukao je, kako navode hroničari, pažnju ne samo vojne i kulturno istorijske javnosti već i brojnih građana.

Zgrada muzeja porušena je u Prvom svetskom ratu, a evakuisane zbirke dobrim delom su stradale ili zaplenjene da bi kralj Aleksandar Prvi Karađorđević 1934. izdao Uredbu o obrazovanju Vojnog muzeja u Kraljevini Jugoslaviji.

Nova postavka je otvorena 1937. godine da bi tokom Drugog svetskog rata muzejske zbirke, dobrim delom bile uništene ili poharane. U novim uslovima, posle Drugog svetskog rata, pristupilo se prikupljanju predmeta, naročito iz tog oružanog sukoba tako da je značajno povećan muzejski fond.

Vojni muzej danas poseduje oko 30.000 predmeta sistematizovanih u 12 zbirki kao i impozantnu fototeku sa oko 100.000 fotografija.

Ta institucija raspolaže i bibliotekom sa fondom od oko 15.000 naslova iz istorije, arheologije, istorije umetnosti, muzeologije...kao i više od 5.000 časopisa.(Tanjug)

Podeli ovu vest

11/10/2017 0 comment

Kao prostor najstarijeg srpskog naselja u Beogradu, intenzivniji razvoj Kosančićevog venca započet je posle sticanja državne samostalnosti dobijene hatišerifom 1830. godine. Ubrzo su podignuti konak kneginje Ljubice, hotel „Staro zdanje”, kafana „Znak pitanja”. Kaldrmisanje ulica završeno je krajem 19. ...

15/04/2024 0 comment

Manifestacija koja se održava od 16. do 19. aprila u spomen na dva veoma bitna datuma iz istorije Beograda, na 16. april 878. godine kada se prvi put ...

15/04/2024 0 comment

Manastir Stara Pavlica nalazi se na stenovitom brežuljku desne obale reke Ibar u neposrednoj blizini Nove Pavlice. Prošlost ovog spomenika je malo ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

18/04/2024 0 comment

Narodna nošnja u zlatiborskim selima je u pogledu osnovnih karakteristika veoma srodna sa nošnjama jugozapadne Srbije, koja zajedno sa nošnjom ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti