fbpx

Raskoš i raznolikost nošnje sa Zlatibora

Raskoš i raznolikost nošnje sa Zlatibora

Narodna nošnja u zlatiborskim selima je u pogledu osnovnih karakteristika veoma srodna sa nošnjama jugozapadne Srbije, koja zajedno sa nošnjom užičkog, požeškog, račanskog, moravičkog, delom starovlaškog i podrinjskog kraja pripadaju tipu dinarske nošnje. Međutim, između njih postoje i vidljive razlike, koje se zapažaju u načinu ukrašavanja pojedinih delova odeće, po čemu se moglo znati iz kojeg kraja je koja nošnja.

I devojke i žene nosile su dugačku košulju, dinarskog tipa, šivenu od konopljanog („debelog" - „težinjavog beza"), zatim od lanenog - „ćetenovog beza", a za praznike i od polupamučnog („podatkanog" i „pamučnog beza") platna.

Od gornjih delova odeće nosio se kratak, crni sukneni jelek „prsluk" a preko njega beli sukneni „zubun" dok se ispod pojasa sa prednje strane stavljala uska kecelja „prežina". Obuvane su crne, vezene čarape i „građeni" opanci. Devojke su bile očešljane u dve pletenice obavijene oko glave, a praznikom se stavljao plitki crveni „fesić", dok su oko vrata nošeni nanizi od zlatnog ili srebrnog novca.Zimi je nošena dugačka vunena nabrana suknja, a preko suknenog„prsluka", ili pak, „grudnjak pamuklije" oblačio se „gunj", kratak sukneni haljetak s dugačkim rukavima. Neke žene oblačile su još i dugačku belu suknenu „aljinu" preko sveg odela. Kao deo mladine i praznične nošnje imućniji ljudi imali su libade i svileni pojas „bojader". Jedno od osnovnih obeležja ženske nošnje bilo je pokrivanje glave.

Nosio se i nakit od suvih biljnih plodova, najčešće đerdan od „karavilja", koji kad se navlaži opojno miriše.

MUŠKA NOŠNjA

Obavezni delovi muške nošnje su „košulja" i „gaće", zatim raznobojni vuneni „pojas", posebno obeležje daju „pelengiri", ili „pelengaće"-vrsta širih gaća od vunene tkanine (pelengiri) ili lanene (pelengaće) bele ili mrke boje. Od gornjih haljetaka nošeni su „zubunić", ili „gunjić", zatim „đečerma", „džamadan" i „gunj". Na glavi su nosili crveni fes („ves") s kićankom, vunenu pletenu crnu kapu „šubaru", a posle srpsko-turskog rata osamdesetih godina XIX veka sve češće i šajkače. Zimi se oko kape obavijao tkani vuneni šal, a leti je nošen i slamni šešir. Preko spomenutih haljetaka ogrtana je crvena kabanica, koju su ljudi obično nosili kada putuju na konju. Od obuće nošene su čarape, priglavci, nazuvice, „prijesni", „crveni" i „građeni opanci" isto kao i u ženskoj nošnji, još suknene „tozluke" ili „dokoljenice"

Podeli ovu vest

04/12/2017 0 comment

Sredinom XIX veka srpsko likovno stvaralaštvo bilo je obeleženo recepcijom sadržaja i forme građanske umetnosti (bidermajera), ali i istovremenim razrađivanjem programa istorizma. Za prodor romantičarskih shvatanja presudni su bili školovanje i boravci srpskih slikara u Beču i Minhenu, kao i njihova putovanja po Italiji. ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti