fbpx

Knjaževački opančari,vekovni zanat

Knjaževački opančari,vekovni zanat

Svrha opančarskog zanata jeste izrada jednostavne kožne obuće koja je bila prvenstveno namenjena seoskom stanovništvu.

Opančari se u Knjaževcu prvi put pominju 1876. godine. Opančarski esnaf je bio jedan od najvećih na ovom prostoru. Opanci se izrađuju ručno, od goveđe ili teleće kože. U početku se pravio presni opanak, od sirove kože. Izrađivali su ga sami seljaci, pa i žene na selu. Zbog štetnosti prenošenja zaraze i nezadovoljstva pravih opančara, sirovi opanci su zabranjeni. Oblik presnog opanka je zadržan, samo je korišćena štavljena koža. Čuveni opančar u Knjaževcu bio je Dragi Milosavljević, koji je za svoj rad nagrađen na Svetskoj izložbi u Londonu 1907. godine.

Opančari su kao osnovnu sirovinu za izradu opanaka koristili neobrađenu, a kasnije zanatski i fabrički obrađenu goveđu i teleću, a ređe konjsku i svinjsku kožu. Od kože obrađene najjednostavnijim tehnološkim postupkom (soljenjem, sušenjem ili upotrebom stipse) dobijana je sirovina za izradu presnih opanaka. Od kože obrađene tehnološki složenijim postupkom dobijana je sirovina za izradu đonovskih opanaka. Opancima od prerađene kože prethodila je izrada tzv. crvenih opanaka – crvenjaša od poluobrađene kože. Koža za crvene opanke pripremana je tehnološki jednostavnijim postupkom. Za obradu kože korišćen je rastvor kreča, pepela i vode i istucana jovova i brezova suva kora. Sirovina za izradu đonovskih opanaka dobijana je složenijim i dugotrajnijim postupkom u kome je korišćena i hrastova šišarka, ruj i smrčeva kora. Fabrički štavljenu kožu opančari su više počeli da koriste nakon Drugog svetskog rata.

 

Podeli ovu vest

07/12/2016 0 comment

Stara srpska književnost nastajala je iz pera crkvenih lica i članova vladarskih porodica, ljudi koji su po položaju i pozivu bili u mogućnosti da steknu solidno obrazovanje i koji su ovoj književnosti označili glavne tokove. Iz vladarskih plorodica su i tri žene koje ostaviše tragove svoga srca i uma: despotica. Jelena (monahinja ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti