fbpx

Nušić o kafanama starog Beograda: Centri u kojima se kretao život

Nušić o kafanama starog  Beograda: Centri u kojima se kretao život

 Beogradske kafane su  bile  srce društvenog života prestonice. Branislav Nušić zapisao je o njima:

"Što se više razvijala nova prestonica, kafane su sve više i više postajale centri u kojima se kretao život. Tu su se sastajali ljudi radi sporazuma; tu su zakazivali sastanke radi posla, tu su se čak i advokati konsultirali sa klijentelom, tu se zakazivao sastanak između provodadžije i devojačkog oca, tu je dužnik potpisivao menicu, ortak ugovor, tužilac punomoćje i, gotovo svi javni akti, izuzimajući testamenta, obavljali su se u kafani. Tu su društva držala sastanke; tu su političari sklapali zavere i konspiracije, tu je često i bolesnik potražio doktora da ga pripita za savet."

beograd stara kafana naslovna

Kafane su imena dobijale spontano. Na mestu čuvene skadarlijske kafane Tri šešira ranije je postojala fabrika za izradu šešira. Na zgradi se nalazilo ime firme i tri šešira izrezana od lima, koja su tu ostala i pošto je fabrika prestala da radi, a na njenom mestu se otvorila kafana. Prirodno, Beograđani su je nazvali Tri šešira. Zlatna rupa je dobila ime jer se nalazila u blizini rupe na Vračaru koja je u vreme dinastičkih progona služila kao zatvor za političke protivnike. Mnoge kafane su dobile imena po mestu gde su se nalazile: Ladno kupatilo, Astronomska kula, Čubura, Narodna skupština... Druge su krštene po gostima koji su u nju svraćali: Tesač, Ratar, Tri kovača, Devet kočijaša... Posle 1848, u Beogradu je sve više Srba iz prečanskih krajeva koji donose nova imena: Ruski car, Grčka kraljica, Srpska kruna. Početkom 20. veka u Beogradu je na svakih 50 stanovnika postojala po jedna kafana.

kolarac 1938

Poneki sačuvan oronuli zid neke stare beogradske kafane ćutljivo čuva mnoge priče. Na kariranom stolnjaku u Dardanelima Vojislav Ilić je za jednu banku uredniku dečijeg lista napisao svetosavsku pesmu "Ko udara tako pozno?". Đura Jakšić je dug u kafani Kod kočijaša platio tako što je gazdi nacrtao devet nemačkih radnika koje je video kroz prozor kafane. Ponosni gazda je sliku okačio na zid, a kafana je ubrzo postala poznata kao Devet Švaba. Janko Veselinovć je pričao da mu je kafana spasila život. Jednom prilikom, uz čašicu i razgovor, ostao je za kafanskim stolom duboko u noć. Kada je konačno stigao kući, video je da je pukla trula greda iznad njegovog kreveta, a tavanica se srušila u, na sreću, praznu postelju.

 

Podeli ovu vest

21/02/2013 0 comment

KRSNO IME, SLAVA, KUĆNA SLAVA slavi se kao domaći, porodični, kućni praznik, na koji se poziva i šira familija, kao i prijatelji iz istog mesta ali i drugih krajeva. To je prilika da se sva rodbina okupi na jednom mestu.U srpskom narodu slava se slavi od pamtiveka, bez prekida, što joj obezbeđuje trajanje. Nekih promena u ritualu nema. To je ...

03/11/2026 0 comment

Što zima pre počne da besni, to pre izbesni. Novembar jed pretposlednji mesec u godini. Vreme je da počne slavlje. U grudenu, kako se nekad zvao ...

20/08/2026 0 comment

Manastir Davidovica nedaleko od Prijepolja, pored reke Lim je duhovni biser ovog kraja. Crkva posvećena Bogojavljenju podignuta 1281.god. To je ...

03/11/2026 0 comment

Uroš Predić (1857 – 1953) spada među malobrojne srpske slikare koji su sa posebnom pažnjom, puno ljubavi i poštovanja slikali decu. Baveći se njima ...

08/11/2026 0 comment

Praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, ili Mitrovdan, kako se naziva u srpskom narodu, obeležen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom, a u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti