fbpx

Vremeplov: Kako je srpski inženjer Božić zadivio svet

Vremeplov: Kako je srpski inženjer Božić zadivio svet

Dobrivoje Božić je bio inženjer mašinstva, pronalazač i konstruktor prve savremene kočnice za kočenje železničkih vozila.

Dobrivoje Božić, rođen je 23.12.1885. godine u Raški, gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Kragujevcu, a studirao u Nemačkoj na Visokoj tehničkoj školi u Karlsrueu i Drezdenu. U Karlsrueu mu je predavao i Rudolf Dizel, čuveni konstruktor dizel motora. Po završetku studija 1911. godine, Dobrivoje Božić se vraća u Srbiju i nženjerski rad započinje u železničkoj radionici Niš, gde istovremeno počinje i njegov istraživački rad u oblasti kočenja železničkih vozila.

Božić je istraživanja prekinuo za vreme Prvog svetskog rata i nastavio posle okončanja rata, radeći u Kraljevu, Beogradu i Zagrebu. Izumeo je železničku vazdušnu kočnicu koja je prvi put ugrađena u naše vozove 1913. godine i iste godine u Berlinu je patentirao svoj izum. Posle niza testiranja, na pruzi Zagreb-Rijeka, i otpora njegovom rešenju od strane Nemaca i Francuza, 1928. godine priznat je njegov patent sistema kočenja od strane Međunarodne unije železnica, kao čuvena kočnica ,,Božić“ i iste godine primenjena je u međunarodnom saobraćaju. Njegova rešenja kočnice železničkih vozila postala su osnova za sve tipove do danas primenjenih vazdušnih kočnica u železničkom saobraćaju. Kočnice, danas velikih proizvođača, su upravo usavršene kopije kočnice „Božić“.Božić je svojim izumom razrešio do tada nerešive probleme kočenja vozova poput: rešenja rasporednika (glavni uređaj kočnice) sa tri radna pritiska, povećanje probojne brzine vazduha u glavnom vazdušnom vodu (duž voza) sa 80 na 150 m/sek, rešenje problema postepenog otkočivanja voza, rešenje neiscrpnosti kočnice voza tokom kočenja, rešenje prepunjenja radne komore, rešenje problema automatske promene sile kočenja u zavisnosti od opterećenja železničkog vozila.

Bio je ratnik, dobrovoljac balkanskih ratova. Posle Drugog svetskog rata živeo je i radio u Americi, odakle se konačno vratio u Beograd 1964. godine, gde je preminuo 1967. godine.

Podeli ovu vest

18/09/2022 0 comment

Tipična arhitehtura kuća sa Tare, ali i sve druge građevine, građene su od četinarskog drveta i to po tipu dinarske brvnare uz lokalne izmene. Postoje i građevine od čatme, ali i od kamena. I kada je građevina od drveta temelji su joj građeni po pravilu od kamena; često je jedna prostorija izgrađena od čatme (pletar sa obe strane premazano ...

01/04/2026 0 comment

Ako je april vlažan, onda je i valjan! Vedre noći u aprilu opake su voću i vinu! April nije samo aprililili! To je četvrti mesec u ...

13/02/2026 0 comment

Istočno od Novog Sada pored istoimenog sela nalazi se manastir Kovilj, sa crkvom posvećenom svetim arhanđelima Mihailu i Gavrilu. Po predanju ...

20/03/2026 0 comment

DANI KOMEDIJE u Jagodini je manifestacija koja traje preko pedeset godina u kontinuitetu, okuplja veliki broj ljubitelja satire i humora sa brojnim ...

01/04/2026 0 comment

Jabuka, po svom značaju, kako od davnina, tako i danas, zauzima važno mesto među voćkama, naročito u Srbiji, gde su se oduvek gajile autohtone sorte, ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti