fbpx

Leskovački govor, priča iz stare čaršije

Leskovački govor, priča iz stare čaršije

Leskovački govor, simpatičan, autentičan i prepoznatljiv. Govor Leskovca i okoline spada u prizrensko-južnomoravski govorni tip prizrensko-timočkog dijalekta.Leskovački govor spada u specifičnosti leskovačke mikrosredine, i autentičan je u odnosu na susedne i slične govorne varijetete kakvi su niški ili vranjanski.Kao jedan od nosilaca lokalnih specifičnosti, leskovački govor je imao sopstvene korene i pravac razvoja, kao i drugi dijalekti srpskoga jezika. Evo i jedne priče "iz stari Leskovac" koju je od zaborava sačuvao Tomislav N.Cvetković, poznati književnik iz Leskovca.

Godine 1900. odlazi Gorča ćata iz Leskovac sa regrutima u Vranje i spiskom njihovih imena i prezimena. Tri regruta – istog imena: Milan Stojanović.

Uz spisak neki vodnik iz vranjskog vojnog okruga zvani Sutra i stade prozivati. Prozove: Milan Stojanović! Niko se od regruta ne odazva. On štiklira to ime.

Pročita ga malo kasnije opet: Milan Stojanović! Niko se opet ne odazva... Desilo se to i treći put. Kad je završio prozivku, okrene se Gorči ćati, pa mu reče:

– A bre, ćato, pa ovde ti nema svi regruti!!

– Tuj su svi! Daj ovam taj spisak pa će vidiš da su tuj!

Uze ćata spisak i pročita štiklirane regrute:

– Milan Stojanović Golotroče!

– Ja!

Milan Stojanović Zver!

– Ja!

– Milan Stojanović Bliznak!

– Ja! – odazva se treći.

Vodnik zvani Sutra priđe Milanu Stojanoviću Golotrpčetu i reče:

– Je li, bre, što se ti ne odazva kad te je prozva, a!

– Znam li, bre, vodniče, koga ti Milana prozivaš i od koju familiju!

Da si kazaja ,,Golotrpče’’, ja bi znaja, ovakoj što znam na koga Milana Stojanovića ti misliš!

Podeli ovu vest

14/03/2018 0 comment

Prvi stepen učenja zanata je bila šegrtska služba. Najčešće su zanat izučavala deca iz seoskih porodica i sinovi majstora koji su želeli da nastave zanat svojih očeva. Nakon odsluženog šegrtskog staža, majstor je šegrtu davao uverenje o vladanju, stručnoj spremi i vremenu provedenom na radu. Da bi prešli u ...

23/10/2025 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas, najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone ...

24/09/2025 0 comment

Do 19. veka gotovo u celoj Evropi deca su nosila odela odraslih, pa se ni u srpskoj tradicionalnoj kulturi dečjem odevanju nije pridavala posebna ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

13/10/2025 0 comment

Mesto gde se susreću tradicija, ukusi i boje zavičaja.   Tradionalni vašar u Raški, jedan od najstarijih vašara u Srbiji, organizuje se po ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti