fbpx

Od želja do osobina: kako su nastala srpska imena

Od želja do osobina: kako su nastala srpska imena

Nijedan narod nije umeo da bude nežniji i da pokaže više milosti i ljubavi prema svojoj deci od Srba, upravo prilikom izbora imena. Milorad, Dragoljub, Radoje, Ljubinko, Milica i sva druga imena koja počinju ili se završavaju sa mil, rad, drag i ljub, u stvari su tepanje, roditeljsko milovanje, koje dete treba da prati celog života.

Svoje želje roditelji izražavaju i u imenima koja treba detetu da donesu zdravlje, lepotu, dobrotu, sreću, moć i bogatstvo. Gvozden, Zdravko, Neven su prva želja za zdravljem. Da deca budu snažna i zdrava, daju im se čak i imena životinja: Vuk, Soko, mada se Soko daje kao ime i detetu koje treba da bude junak. Lepi su: Divoje, Vitko, Borko. Dobri su: Blagoje, Dobročin, Dobrivoje, Dobrača. Sreću, moć i bogatstvo žele roditelji Vladanu, Urošu, Dejanu, Siljanu.

Ostale želje se izražavaju u imenima: Dostan, Stanica itd.

Mnoga od imena data su deci iz života, Živan i Živka dobijaju ime kad se u kući deca ne zadržavaju.

Osobine detinje su takođe povod za davanje imena. Alče (gladan), Punoš, Belko, Rumenka, Veljko, Veselin, sami kazuju svoje osobine.

I doba, mesto i okolnosti pod kojima je dete rođeno, igraju ulogu pri krštenju: Ranko je rođen rano ili ujutru. Zoran, Večerko, Božićko, Nenad, Budimka kazuju doba i mesto rođenja.

Neka imena su po godišnjem dobu, kao Vesna (proleće), Lada (lepota), ili po biljkama: Ruža, Smiljka, Trešnja.

Ponašena imena su: Đurica, Jovan, Ivan (ali Ivoje može doći od drveta Iva), Anđelko, Srđ (po etimologaji od Sv. Sergije).

Prevedena imena su uglavnom grčka, jevrejska i latinska: Božidar (Teodor), Kamenko (Petar), Bogoboj (Timotej), Krsta (Stavros) itd.

 

Podeli ovu vest

14/03/2016 0 comment

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, danas počinje Veliki ili Uskršnji post. Ovaj višenedeljni post predstavlja telesnu i duhovnu pripremu za Sveto pričešće i veliki hrišćanski praznik Uskrs, koji se, po novom kalendaru, ove godine obeležava 1. maja. Veliki post je jedan od najstarijih i najznačajnijih postova u pravoslavnoj crkvi. ...

23/10/2025 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas, najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone ...

24/09/2025 0 comment

Do 19. veka gotovo u celoj Evropi deca su nosila odela odraslih, pa se ni u srpskoj tradicionalnoj kulturi dečjem odevanju nije pridavala posebna ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

13/10/2025 0 comment

Mesto gde se susreću tradicija, ukusi i boje zavičaja.   Tradionalni vašar u Raški, jedan od najstarijih vašara u Srbiji, organizuje se po ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti