Smatra se za najstariji vez na Balkanu, Zmijanjski vez, specifičan je po tehnici pokrstice i tamnoplavom koloritu. Od 2014 godine nalazi se na UNESCO-voj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa i vrijedan je turistički motiv, suvenir, posebnost i karakteristika destinacije Republike Srpske.
Sa Zmijanja je, područja sjeverozapadne Republike Srpske, BiH kojeg odlikuju visoravni planine Manjače kod grada Banje Luke.
Zmijanje je bilo područje koje je nekada obuhvatalo veći, a nekada manji prostor između Vrbasa i rijeke Sane, planina Kozare, Dimitora i Lisine. Zauzimalo je teritoriju istočnog dijela Bosanske Krajine koju su obilježili tragovi praistorijskih i rimskih naselja, gradova iz srednjeg vijeka i turskog doba. Naravno, i pripovjetke i spisi Petra Kočića (1877-1916), pripovjedača i narodnog tribuna iz doba austro-ugarske aneksije nad Bosnom i Hercegovinom. Volio je svoj kraj, prirodu, prostranstvo, ali prije svega plemenitost i postojanost naroda. Pisao je o Mračajskom proti, Simeunu đaku, Davidu Štrbcu, sunarodnicima sa Zmijanja, u čemu se ogleda njegova borba za slobodu ovih krajeva.
Grčka Gradina – „gdje se dijelilo vizantijsko i rimsko carstvo“
Grčka Gradina je lokalitet koji dominira najvišim vrhom Zmijanja, Kočića Glavicom. To je brdo, kod sela Stričići, gdje se na njegovoj sjevernoj padini nalazi lokalitet Grčka gradina, sa lijeve strane puta Stričići – Pavići, odakle se pruža pogled na okolinu i planine Osjećenicu, Klekovaču i Grmeč.
Jedna od legendi kaže „kako se na Grčkoj gradini dijelilo vizantijsko i rimsko carstvo. Grčka princeza Jelena dobila je zadatak da se sa svojim vojskovođama „odupre širini rimskog carstva. Jelena je išetala na Grčku gradinu i vidjela ogromnu rimsku vojsku koja ide iz pravca Sitnice. Kada je shvatila da se sa svojom vojskom neće moći oduprijeti Rimljanima, rekla je: E Jelena, Jelena jutros te je zmija ujela“. I odatle naziv Zmijanje.
foto:turizamrs.org
U etno-kulturi našeg naroda, najviše u ruralnim područjima, poznata su mnoga okupljanja i druženja, prikazivanje i razmjena dobara rodbine, komšija, prijatelja, naroda - tzv. Zborovi. Sa vremenom postale su to tradicionalne manifestacije koje granice prostora nemaju i u svom nazivu, „Kočićev zbor“, prezentuju i pozdravljaju lik i djelo poznatih ličnosti, prostor i vrijeme u kojem su živjeli.
„Kočićev zbor“ je manifestacija kada se organizuju večeri drame, satire, besjedništva, izložbe slika sa likovnih kolonija, kolekcije nakita sa zmijanjskim vezom, a sve to u gradu Banjoj Luci u zadnjim nedeljama mjeseca avgusta („56. Kočićev zbor“ od 23. – 29. avgusta 2021. godine). Ovdje je Petar Kočić živio i ostavio velikog traga.
Spomenik Petru Kočiću u Banjaluci
foto:turizamrs.org
Ovdje se dešavaju i izvode out-door aktivnosti paraglajding, pješačenje, planinarenje, „Kočićevim stazama“, planinom Manjačom, selom Stričići, Banja Lukom i širom okolinom, a sve informacije o organizaciji, kontakti društava, nalaze se u Turističkoj organizaciji grada Banje Luke.
foto: turizamrs.org
O Zmijanju je pisano mnogo i u „Spomenici Petra Kočića“, iz 1928. se kaže da na podnožju Kočića Glavice je grupa kuća Kočića. Preko puta druma, pod Previjom, je selo Stričići sa drugom grupom Kočića i upravo tu se rodio Petar Kočić. Danas muzejski predmeti i prikazi domaćinstva s kraja 19. i početkom 20. vijeka ogledaju se kroz „Kočićevo ognjište“ od 2018. godine, restauracijom dvodijelne dinarske planinske kuće brvnare, „zgradice“ zvane djevojačka soba i kuće Petra Kočića sa fotografijama, spisima i literaturom.
foto:turizamrs.org
turizamrs.org
