fbpx

Srbi i Rusi u Prvom svetskom ratu - časni krst borbe za slobodu zlatnu

Srbi i Rusi u Prvom svetskom ratu - časni krst borbe za slobodu zlatnu

Mi ne kažemo prosto krst i sloboda nego časni krst i zlatna sloboda. Dakle, ne neki kriv krst ili ma kakav zločinački krst nego časni krst, što označava isključivo Hristov krst, niti ma kakva sloboda, jevtina, prljava, i nevaljala, nego zlatna, što će reći skupa, čista i svetla...

Sveti Vladika Nikolaj Velimirović,

Srpski narod kao Teodul

Stogodišnjica početka Prvog svetskog rata je veoma važan kalendarski podsetnik srpskom narodu. Ogromne žrtve naših predaka traže molitveno sećanje i duboko poštovanje, čuvene pobede koje su srpske vojskovođe izvojevale nas nadahnjuju u iskušenjima, a proučavanje našeg istorijskog puta nam rasvetljava krupne događaje koji se danas dešavaju u svetu. Navedene dimenzije, međutim, svoju punoću i smisao dobijaju tek kroz sagledavanje istorijske paradigme „časnoga krsta i slobode zlatne", toliko karakteristične za istoriju srpskog naroda.

U Prvom svetskom ratu Srbi su izneli veoma težak krst koji im je dodeljen. Izneo ga je naš narod kao retko koji hrišćanski narod u istoriji sveta. Nije reč samo o tome da je mala i iscrpljena Srbija smogla čudesne snage i odvažnosti da se odupre neuporedivo jačem neprijatelju. Mi ne želimo da ukažemo toliko na hrabrost da se istorijski krst ponese, koliko na časno i dostojanstveno nošenje tog krsta.

Način nošenja krsta najbolje pokazuje širinu jedne hrišćanske duše. Gde se vidi srpsko hrišćansko dostojanstvo i širina duše u Velikom (odbrambenom) ratu? Najbolje u činjenici da se srpski vojnik nije svetio za zverstva koja je jedna nazovi „civilizovana" i „hrišćanska" monarhija tokom rata počinila prema srpskom civilnom stanovništvu. Šta je učinio srpski vojnik u silovitoj kontraofanzivi? Odgovorio je tako što se prema zarobljenim austrougarskim vojnicima odnosio poštujući njihovo ljudsko dostojanstvo. Izrazit primer je samilosni odnos prema zarobljenim ranjenicima i bolesnicima okupatorske vojske, koji je čak doveo i do stradanja srpske vojske od tifusa. Slično je Srbin postupio i prema svojoj jednovernoj braći Bugarima, koji su takođe pokazivali neviđenu brutalnost prema srpskom stanovništvu tokom rata – dovoljno je da se setimo čuvene priče o redovu Obradu Dostaniću (poznatijem kao Packo) koji u Drugom balkanskom ratu gubi život, pogođen neprijateljskim kuršumima u trenutku kada sahranjuje poginulog bugarskog vojnika, želeći da mu oda poštu onako kako dolikuje pravoslavnom hrišćaninu. Svi ovi primeri nisu samo pojedinačni slučajevi, već su paradigma srpskog vojnika. Oni odslikavaju suštinu etosa hrišćanskog ratnika u borbi za slobodu zlatnu: neprijatelja otadžbine treba tući silovito dok je na bojnom polju, ali kada je pobeđen ili se predaje, on je čovek kome treba ukazati milost.

ruski vojnici prvi svetski 309

Nije samo srpski narod pokazao širinu duše u Prvom svetskom ratu – nikada ne smemo zaboraviti žrtvu koju su za nas podneli pravoslavni Rusi. Da nije bilo pomoći Ruske carevine, danas bi Srbi u najboljem slučaju bili narod u tragovima, rasut po belom svetu. Najveću ulogu u tome imao je car-mučenik Nikolaj Drugi Romanov, koji je bez dvoumljenja uzeo Srbiju u zaštitu, iako ruska armija tada nije bila dovoljno dobro opremljena. Njegova odlučnost da sačuva Srbe videla se i u ključnim fazama rata – lično je zapretio sklapanjem separatnog mira u slučaju da zapadni „saveznici" ne pošalju brodove za evakuaciju iscrpljene srpske vojske. Poslednji hrišćanski car je na taj način pokazao primer hrišćanskog zajedništva. Nije stoga preterano ako kažemo da svako srpsko domaćinstvo treba da ima i ikonu Svetog cara-mučenika Nikolaja, zaštitnika srpskog roda.

Sto godina posle Prvog svetskog rata srpski i ruski narod proživljavaju nova iskušenja. Ne znamo kako će se sva ta iskušenja završiti. Ipak, jedno znamo sigurno: naši sveti preci su nas svojom žrtvom obavezali da svagda stojimo jedni uz druge, i u dobru i u zlu, i da dostojanstveno nosimo krst koji nam istorija kao pravoslavnim narodima dodeli.

Autor:Sveštenik Oliver Subotić

Podeli ovu vest

09/07/2015 0 comment

Posvećena je Saboru Sv. 12 Apostola sa zanimlјivim relikvijama. Vreme nastanka crkve nije sa sigurnošću utvrđeno, ali se smatra da je stara više od 200 godina. U crkvi se nalazi mnoštvo ikona, a četiri su pod zaštitom države i predstavlјaju posebnu vrednost. U blizini crkve nalazi se prangija za koju niko ne zna odakle je, ali zna se da se ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti