fbpx

Srpski narodni običaji na SAVINDAN

Srpski narodni običaji na SAVINDAN

Dan posvećen prvom srpskom arhiepiskopu Savi, sinu Stefana Nemanje,velikog župana srpskog.Rastko Nemanjić,potonji Sveti Sava,rođen je oko 1175.,a upokojio se u gospodu 27 januara 1235. u Manastiru Trnovo u Bugarskoj.

Kad se piše živog Svetog Save,piše se, u stvari ,početak naše prosvete u srednjem veku. Srbi ga slave kao prvog učitelja i postoje mnoge priče,pesme i legende u kojima Sava podučava srpski narod raznim veštinama.

Sava je 1219. Uspeo da obezbedi samostalnost srpske crkve i postao njen prvi arhiepiskop. Za sedište arhiepiskopije odredio je Manastir Žiču,a pravoslavnu crkvu razdelio je u osam episkopija. Za svoga života najviše vremena posvetio je organizaciji srpske države i crkve,kao i prosvećivanju srpskog naroda. Napisao je Žitije Svetog Simeona,odnosno biografiju svog oca Stefana Nemanje,karejski,hilandarski i studenički tipik,gde je propisao pravila života u manastirima i crkvi. Uradio je zakonopravilo,poznato i pod nazivom Krmčija Svetog Save.

Nema sumnje da je pravoslavna crkva u Srbiji najviše učinila da se već u prvim decenijama posle njihove smrti proslavi život i rad Stefana Nemanje i njegovog sina Save,tako da se svest o vrednosti njihovog delanja raširila u sve srpske krajeve,stvarajući od njih kult.Večernja s litijom,svečana jutarnja i svete liturgije,sve uz pojenje pesama u kojima se veličaju dela Svetog Saave,sačuvana su u svim krajevima gde žive Srbi.
Proslavljanje uspomene i praznika Svetog Saave otpočeo je u srpskim zemljama pod Turcima, najpre u crkvama.Tek docnije se ta crkvena proslava razvila u narodnu svečanost,i to u onim krajevima gde je počela,više kulturna nego politička,borba protiv tuđina i tuđinskih uticaja.Svetosavske akademije i svečanosti održavaju se u svim srpskim krajevima.
Knez Miloš je naredbom od 5.februara 1827. Proglasio Dan Svetog Save za neradni,a onima koji ne bi tog dana došli u crkvu ili dućan zatvorili odredio da „ne samo globu crkvi plate,no i apsom i telesnom kaznom kaštigovani budu". Namesništvo kneza Mihaila Obrenovića odredilo je 2.januara 1840. Da se Sveti Sava smatra školskim patronom.Tadaa su uvedene i školske proslave po gimnazijama.
U srpskom narodu rašireno je verovanje da je Sveti Sava činio razna čuda.Mnogi mu se i danas molitvom obraćaju da im pomogne.Sveti Ćsaava je pravi primer epifanije-verovanja da svetitelji često pohode ljude u ovozemaljskom svetu.Veruje se da on stalno putuje po svim zemljama gde žive Srbi.
Srpski narod od svih svetitelja najviše poštuje Svetog Savu. Zbog toga mu pripisuje razne božanske moći.Jedna od njih,po ugledu na starozavetnog Mojsija,jeste i sposobnost da jednim udarcem štapa stvori izvor vode u potpuno bezvodnom kraju. Srpski narod smatra da se tamo dobija životna moć,da se leče mnoge bolesti, pa su oko takvih izvora podizane mnoge bogomolje.
U predelu Takova, čije je stanovništvo većinom poreklom iz dinarskih krajeva,kultne vode su srazmerno čiste. Vode su starije od današnjih stanovnika i verovatno su oni kult poštovanja vode nasledili od nekadašnjih stanovnika. Zajedničko je da se kultne vode zovu svetinja. Najpoznatija i najposećenija takva svetinja je na Savincu;to su dva jaka izvora u saamom koritu reke Dičine,od kojih je jedan pri obali.Po predanju,tu je dolazio Sveti Sava ,pa su izvori njemu posvećeni i po tome se zemljište oko tih izvora prozvalo Savinac,a docnije se tako prozvalo i naselje koje je tu osnovano. U stenama su rupe za koje se veruje da su otisci nogu konja na kom je došao Sveti Sava. Predanje kaže da je bilo Bogojavljenje kad je Sveti Sava tu došao prvi put i na svetinji osvetio vodicu. Na tom mestu, kod jednog velikog drveta,prenoćio je knez Miloš kada je išao na Ljubić i zavetovao se da će,ako pobedi na Ljubiću,tu podići crkvu,što je kasnije i uradio.

Narod iz tog kraja veruje da ti izvori,čija je voda mlaka, toplija nego voda Dičine,ima moć da leče očne bolesti,glavobolju i groznicu. Običaj je da žene dolaze o mladim danima da se kupaju,a posle kupanja se u izvor baca srebrni novčić. Osobito je zdravo kupanje noću uoči mlade nedelje. Neki bolesnici dođu uveče uoči mlade nedelje,budu u crkvi i na službi,spavaju u crkvenoj kući,kupaju se noću i izjutra u nedelju prisustvuju službi u crkvi.

sveti sava mileseva

Podeli ovu vest

11/09/2014 0 comment

Ovaj praznik se u narodu naziva i jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek. Sveti Jovan Krstitelj ostao je zapamćen u narodu kao simbol čvrste volje, pravičnosti, istine i poštenja. Razvratno rimsko društvo bilo je na stalnoj meti kritika ovog čestitog čoveka, a kasnije mu je i došlo glave. Lepa Salomija, bahata pastorka carskog namesnika ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti