fbpx

Epoha romantizma u srpskom slikarstvu

Epoha romantizma u srpskom slikarstvu

Sredinom XIX veka srpsko likovno stvaralaštvo bilo je obeleženo recepcijom sadržaja i forme građanske umetnosti (bidermajera), ali i istovremenim razrađivanjem programa istorizma. Za prodor romantičarskih shvatanja presudni su bili školovanje i boravci srpskih slikara u Beču i Minhenu, kao i njihova putovanja po Italiji. Društvene i političke prilike doprinele su da romantičarski izraz u srpskoj umetnosti ostvari najviši domet krajem šeste i početkom sedme decenije XIX veka.

U stilskom i tematskom pogledu romantizam donosi znatne novine: veću slobodu poteza i kompozicije, tople boje dopunjene igrom svetlosti i senke. Većina srpskih slikara tog perioda ogleda se u slikanju kompozicija nacionalno-istorijske sadržine, ali, izlazeći u susret klijenteli, ne napušta ikonopis i portretsko slikarstvo.

Katarina Ivanović (Vesprim, 1811. – Stolni Beograd, 1882) je prva srpska slikarka u istoriji umetnosti novijeg doba. Tokom studija na Akademiji likovnih umetnosti u Beču putovala je u Minhen, Pariz i Italiju. U srpsko slikarstvo je unela nove teme: žanr-scene i mrtvu prirodu. Stilski u raskoraku između ideja bidermajera i romantizma, oprobala se i u slikanju istorijskih kompozicija ali je najviše domete dosegla u portretu. Posebnu celinu čine autoportreti. Kao prva školovana srpska slikarka postala je 1876. godine prva žena član Srpskog učenog društva.

Novak Radonić (Mol, 1826. – Sremska Kamenica, 1890) se pored religioznih tema i istorijskih kompozicija, bavio i portretskim slikarstvom u kojem je dosegao najviše domete. Kao likovni hroničar srpskog građanskog društva, sa izvanrednim osećanjem za karakteristike lika, ostavio je čitavu galeriju portreta prijatelja i uglednih savremenika. Posebnu celinu čine autoportreti u kojima daje romantičarsku analizu sopstvenog lika i duševnog stanja. Susret sa delima velikana italijanskog renesansnog slikarstva začeo je sumnju u sopstvene slikarske mogućnosti što ga je dovelo do konačnog napuštanja slikarstva.

Stevan (Steva) Todorović (Novi Sad, 1832. – Beograd, 1925) je u toku svog dugog i plodnog umetničkog života stvarao u okviru različitih likovnih poetika, od bidermajera preko romantizma do akademizma. Njegova najbolja dela izvedena su u romantičarskom duhu. Obimnu slikarsku zaostavštinu čine portreti, crkvene i istorijske slike, predeli i mnogobrojne studije i crteži. Veći deo njegove umetničke aktivnosti vezan je za Srbiju i Beograd u čijem je kulturnom i društvenom životu aktivno učestvovao. Otvorio je prvu slikarsku školu u Beogradu u kojoj je mladež učio crtanju, pevanju, mačevanju i gimnastičkim vežbama.

Romantizam Novak Radonic Devojka sa kanarincem 1858. ulje na platnuNovak Radonjic, Devojka sa kanarincem 1858.

Podeli ovu vest

08/04/2016 0 comment

Ovo je priča o nekim već skoro sasvim zaboravljenim vremenima... Glavni statusni simbol bolje stojećih kuća u XVIII i XIX bili su oni sada već skoro sasvim zaboravljeni i oronuli prozori koji izlaze iz ravni uličnog dela fasade. Istoričari tvrde da se njihov nastanak vezuje za period pada cene stakla na tržištu. U prilog tome svedoče i ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti