fbpx

Od želja do osobina: kako su nastala srpska imena

Od želja do osobina: kako su nastala srpska imena

Nijedan narod nije umeo da bude nežniji i da pokaže više milosti i ljubavi prema svojoj deci od Srba, upravo prilikom izbora imena. Milorad, Dragoljub, Radoje, Ljubinko, Milica i sva druga imena koja počinju ili se završavaju sa mil, rad, drag i ljub, u stvari su tepanje, roditeljsko milovanje, koje dete treba da prati celog života.

Svoje želje roditelji izražavaju i u imenima koja treba detetu da donesu zdravlje, lepotu, dobrotu, sreću, moć i bogatstvo. Gvozden, Zdravko, Neven su prva želja za zdravljem. Da deca budu snažna i zdrava, daju im se čak i imena životinja: Vuk, Soko, mada se Soko daje kao ime i detetu koje treba da bude junak. Lepi su: Divoje, Vitko, Borko. Dobri su: Blagoje, Dobročin, Dobrivoje, Dobrača. Sreću, moć i bogatstvo žele roditelji Vladanu, Urošu, Dejanu, Siljanu.

Ostale želje se izražavaju u imenima: Dostan, Stanica itd.

Mnoga od imena data su deci iz života, Živan i Živka dobijaju ime kad se u kući deca ne zadržavaju.

Osobine detinje su takođe povod za davanje imena. Alče (gladan), Punoš, Belko, Rumenka, Veljko, Veselin, sami kazuju svoje osobine.

I doba, mesto i okolnosti pod kojima je dete rođeno, igraju ulogu pri krštenju: Ranko je rođen rano ili ujutru. Zoran, Večerko, Božićko, Nenad, Budimka kazuju doba i mesto rođenja.

Neka imena su po godišnjem dobu, kao Vesna (proleće), Lada (lepota), ili po biljkama: Ruža, Smiljka, Trešnja.

Ponašena imena su: Đurica, Jovan, Ivan (ali Ivoje može doći od drveta Iva), Anđelko, Srđ (po etimologaji od Sv. Sergije).

Prevedena imena su uglavnom grčka, jevrejska i latinska: Božidar (Teodor), Kamenko (Petar), Bogoboj (Timotej), Krsta (Stavros) itd.

 

Podeli ovu vest

04/08/2013 0 comment

Počinje sabor trubača u Guči, 53. po redu,otvoriće ga ovogodišnji domaćin,pesnik Dobrica Erić. Sve je spremno za ovaj najveći srpski spektakl na kome će se tokom sedam saborskih dana okupiti nekoliko stotina hiljada ljudi. Za praznik Pokrova Presvete Bogorodice u Guči je pre pedesettrigodine održan prvi nastup trubačkih orkestara. Od vremena ...

23/10/2025 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas, najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone ...

24/09/2025 0 comment

Do 19. veka gotovo u celoj Evropi deca su nosila odela odraslih, pa se ni u srpskoj tradicionalnoj kulturi dečjem odevanju nije pridavala posebna ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

13/10/2025 0 comment

Mesto gde se susreću tradicija, ukusi i boje zavičaja.   Tradionalni vašar u Raški, jedan od najstarijih vašara u Srbiji, organizuje se po ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti