fbpx

Pirotski ćilim - savršenstvo šarenih niti

Pirotski ćilim - savršenstvo šarenih niti

Svojim bojama, ornamentikom i tkanjem pirotski ćilimi se svrstavaju u najlepša ostvarenja ćilimarstva uopšte. 

 Ne zna se pouzdano da li je Aladin, mitski junak priča s Bliskog istoka, ovde pazario svoje leteće ćilime. Zna se, pouzdano, da su ovdašnje rukotvorine podjednako tražene i na Istoku i na Zapadu. Jer, kad neko pomene Pirot, prva asocijacija su prekrasni ćilimi koji su na Svetskoj izložbi u Liježu 1905. godine osvojili Grand Priks, ostale nagrade da i ne nabrajamo, nema mesta.
Grad koji se kao naselje pominje još pre 5 000 godina prepoznatljiv je, još, i po izuzetnom siru kačkavalju, ali i po jedinstvenom spomeniku smeštenom na glavnom varoškom trgu. To je, sav urađen od raznobojnih staklića, neobični spomenik krhkom i kratkovekom vilinom konjicu visok preko tri metra.

Nezaobilazno je i zdanje u kome je danas smešten Muzej Ponišavlja i koje je bilo više nego zahvalna scenografija za snimanje nekoliko igranih filmova s tematikom iz ne tako davne prošlosti. Zdanje je tipičan primer balkanske varoške arhitekture u kojoj je prizemlje služilo za svakodnevni život, dok je sprat bio reprezentativni deo kuće s posebno obrađenim vratima, prozorima i tavanicama. Danas ono predstavlja svojevrsno putovanje kroz vreme u čijoj blizini, gotovo na svakom koraku, mogu da se probaju đakonije ovog kraja.

Prvobitno istkan kao upotrebni predmet, pirotski ćilim je odavno prevazišao razloge nastanka i postao statusni simbol.
Označavao je pripadnost i vezanost za prostore u kojima je nastao, potvrđivao dobrostojeći status kuće u kojoj se prostire, a danas je najviše potvrda dobrog ukusa i dobrog poznavanja vrednosti svog vlasnika. U bogatom kulturnom nasleđu srpskog naroda pirotski ćilim se izdvaja po lepoti, maštovitosti i trajnosti. Odlikuju ga bogata ornamentika, prefinjen izbor i kombinacija boja, besprekorno tkanje i vuna odličnog kvaliteta.

Zbog svoje lepote i kvaliteta, pirotski ćilimi su godinama bili obavezni deo gradskog enterijera u Srbiji. Krasili su crkve i dvorove širom Balkana, ali i džamije i sultanove odaje na Bosforu. Tkale su ga najčešće nepismene ali darovite žene, pa je često od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umetničko delo. S vremenom, izrada ćilima prerasla je okvire kućne radinosti i postala privredna grana. Danas je pirotski ćilim i značajni primerak primenjene umetnosti, tretiran i proučavan kao predmet visokih umetničkih vrednosti i kompleksnih kulturnih značenja. U prethodna dva veka pirotski ćilim je na mnogim međunarodnim sajmovima i izložbama dostojno predstavljao Kraljevinu Srbiju, pa Kraljevinu Jugoslaviju, potom SFRJ, SRJ i, danas, Republiku Srbiju. Dragocene zbirke pirotskih ćilima u Srbiji čuvaju se u Muzeju Ponišavlja u Pirotu, Etnografskom muzeju i Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu. A svaka šara na ovim prelepim rukotvorinama ima i svoje ime i posebno značenj : "Kondićeva", "Gugutka", "Prestolonaslednik", "Princezina ploča", "Rašićeva šara", "Bombe", "Đulovi"...

Kondićeva šara možda je i najinteresantnija. Ona čuva sve materijalno i nematerijalno bogatstvo jednog doma. Takođe, njena je moć da neudatim devojkama pronađe životnog saputnika. Kaže se da se predmeti sa ovom šarom poklanjaju neudatim devojkama koje već kroz godinu dana posedovanja ove šare zasigurno stupaju u brak.

Pirotski ćilim Kondićeva šara

Tehniku tkanja su na Balkanu poznavali još preistorijski i antički narodi. Postoji mišljenje da su ćilimarstvo u srpske krajeve doneli Turci, ali je češće i uverljivije tumačenje da je ćilimarstvo na Balkanu autohtono, a dolazak Turaka je samo doprineo omasovljenju proizvodnje i obogaćivanju ornamentike. Naime, u vreme ekspanzije Osmanske imperije, prodirući sve dalje na Zapad, Turcima je postajalo sve teže da nabavljaju prostirke sa Istoka, pa su u novoosvojenim oblastima pomagali razvoj ćilimarstva. Od lokalnih tkalja su tražili da na ćilime prenesu šare i boje omiljene na Istoku, pa su se tako orijentalni i nomadski elementi sa područja Centralne i Male Azije širili po JugoistočnojEvropi. A tu je najpoznatiji, umetnički i tehnički najsavršeniji bio pirotski ćilim.

cilim1

 

 

Podeli ovu vest

09/04/2015 0 comment

Veliki četvrtak je oračka slava ili težačka slava. To potvrđuju i mnogi primeri, posebno činjenica da su seljaci iz Podrinja u prošlom veku na ovaj dan pripaljivali u manastiru Tronoši veliku sveću, nazvanu oračka sveća, koja je posle gorela na liturgiji o svim većim praznicima u godni. U južnom Banatu su na Veliki četvrtak obredno uprezali ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti