fbpx

Nezamenljiva uloga žene u čuvanju srpskih običaja

Nezamenljiva uloga žene u čuvanju srpskih običaja

Izuzetno je dragocena, i u mnogo čemu nezamenjiva, uloga žena u provođenju i čuvanju narodnih običaja. Tokom godine ima pojedinih dana, praznika i običaja u kojima su žene ne samo glavni nego i isključivi činilac. Među tzv. ženskim svečanostima je i Ženski dan, koji se praznuje četvrtog dana Božića.

U svakoj kući, prema mogućnostima, za božićne dane je naspremano jela u obilju, pa se ovoga dana, do koga je još jela i pića preostalo, posebno ništa novo ne gotovi. Zato se podrazumevalo da tada same žene mogu malo da predahnu i na svoj način se provesele. Žene, uglavnom koje nisu prezauzete podizanjem dece i nemaju kćeri stasalih za udaju, međusobno se posećuju i goste u prijatnom razgovoru. U prošlom veku, kako je zapisao Vuk Vrčević, o Ženskom danu je ženama bilo slobodno da u prijateljske kuće odlaze i vesele se - od zraka do mraka.

Kada je pre pola veka ugledna francuska intelektualka i poetesa Edit Toma, govoreći o budućnosti čovečanstva, tvrdila da će doći do obnove neke vrste matrijarhata, a time i do prevlađujućeg uticaja žena, što će biti posledica njihovog novog društvenog položaja, njena tvrdnja se činila koliko neverovatnom pretpostavkom toliko i isključivo feminističkom jednostranošću. U tom trenutku je Edit Toma bila predsednica Međunarodne konfederacije žena, pa se, samim tim, i ova njena tvrdnja mogla lako dovesti u okviru tipične ženske zagriženosti ili bujne mašte.

U srpskom seljačkom društvu, koje neki olako označavaju kao patrijarhalno, postojali su, između ostalih, ovi ženski praznici: Ženski dan - kako se nazivao četvrti dan Božića (10. januara), kada su se žene, kojima je tad bilo "slobodno veseliti se od zraka do mraka", okupljale na predah i svoje veselje, Babin dan - koji je sutradan po Sv. Jovanu ili 21. januara, kada se s poklonima odlazilo babicama koje su pomagale roditeljima pri porođaju. Revena - koja je prvoga dana uskršnjeg posta (pokretan praznik, ove godine će biti 2. marta), kada žene spreme jela i pića za isključivo svoje veselje, sa plaćenom muzikom kao jedinim muškim prisustvom, Žensko veselje - sutradan po Jeremijindanu (tj. 15. maja), kada samo žene, okupljene kod jedne od njih, kafenišu i piju komovicu, itd, a da ne govorimo o Vavedenju (4. decembra), koje se u nekim krajevima svetkuje kao Ženska Bogorodica, niti o ženskim slavama u praznovanju krsnog imena kao najveće kućanske svečanosti, ili o devojačkim povorkama kakve su, tokom godine, bivale kraljice, cvetonosice, lazarice, kalinarke i sl, koje su imale veliki obredni značaj.

Autor: Mile Nedeljković

Podeli ovu vest

06/07/2016 0 comment

Od 6.jula, Leskovac, grad poznat po velikoj gostoljubivosti, postaje srpski "Rio de Ženeiro", kada počinje veliki "Leskovački karneval". Tokom četiri dana  Leskovac je jedna velika scena na kojoj se održava veliki broj maskenbala, festivala izložbi, koncerata, pozorišnih predstava, sportskih dešavanja... Svakako, centralni događaj ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti