fbpx

Kako je Hilandar Rusima poklonio iver sa Hristovog krsta

Kako je Hilandar Rusima poklonio iver sa Hristovog krsta

Najveća hilandarska retkost je osnivačka povelja Stefana Nemanje, data 1198. godine. To je prekrasna povelja! Prekrasna? Mi znamo samo jedan njen prepis koji je u litografiji izveo Dimitrije Avramović. Kada je on 1847. boravio, odnosno štampao knjigu o spomenicima na Svetoj Gori, dao je faksimil te povelje koja je kasnije poklonjena kralju Aleksandru Obrenoviću, 1866, kada i Miroslavljevo jevanđelje. Kad je došla u posed dvora, kralj Aleksandar je povelju poklonio Narodnoj biblioteci, i ona je nestala u Prvom ratu, a jevanđelje je zadržao u dvoru, i tako je ono sačuvano, čak prošlo neke nesrećne konzervacije.

Hilandarska zbirka povelja ne obuhvata samo srpske povelje. Kada je nastalo naše plemstvo i srpska država padom Smedereva pala pod tursku vlast, još se jedno vreme javljaju kao darodavci poslednji izdanci Brankovića, tada već u ugarskoj službi, kao komandant južne granice prema Turskoj. Kao vlasnici nekadašnjih velikih imanja u Sremu - to su ti takozvani sremski despoti, sada već jako osiromašeni, oni zaista otkidaju od usta da bi dali za Hilandar.

Od 16. veka se javlja nešto što ranije i nije bilo, a to je "slanje u pisaniju". Kaluđeri izbegavaju pravi termin, oni ne prose. Interesantno je da srpsko monaštvo nije stvorilo monahe lutalice, kao rusko, koji beže po celoj Rusiji, idu i torbare. Srpsko monaštvo je sačuvalo nešto od tog otmenog ponašanja: oni "idu u pisaniju", ali nose darove ruskim carevima. Ja sam nalazio u tome dokumente: Hilandar je imao šta da da. Hilandar je dobio, i danas to postoji, jedan komad najveće hrišćanske svetinje - komad drveta na kome je Hristos razapet, a koji je još Sv. Sava pribavio. U 18. veku, Hilandarci su odlučili da nekoliko komadića tog drveta odnesu Rusima, te čuvene hilandarske relikvije, kao i ikone Svetog Save i Simeona. Tada se i javlja tipično hilandarska dvojna ikona Svetog Save i Simeona, koja se kasnije proširila.

Autor teksta:Akademik Dejan Medaković

 

Podeli ovu vest

24/03/2020 0 comment

Jabuka "Ružica" je  stara odomaćena letnja sorta, koja rano sazreva, krajem jula. Stablo je srednje razvijeno sa gustom krošnjom nepravilnog oblika. Plodovi su okruglastog oblika, srednje veličine, sa tankom, tamno crvenom pokožicom, po čemu je i dobila ime. Ružica je osetljiva   i zbog toga na pojedinim mestima pokožica ploda prelazi u ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti