fbpx

30 godina Hazarskog rečnika - knjige koja se čita na bezbroj načina

30 godina Hazarskog  rečnika - knjige koja se čita na bezbroj načina

Navršava se tačno 30 godina od izlaska prvog izdanja čuvenog "Hazarskog rečnik" Milorada Pavića, dela koje je prevedeno na 36 jezika. Razlog za veliki uspeh "Hazarskog rečnika" leži pored ostalog u njegovoj nesvakidašnjoj rečničkoj strukturi. Otac hiperteksta, kako ga kritičari ponekad nazivaju, Pavić je u "Hazarskom rečniku" dao obrazac nelinearnog pisma.

"Hazarski rečnik" je doista štivo u kojem čitalac može sam da bira svoju stazu čitanja. Zbog veza (hiperteksta) u tekstu ovu knjigu je lakše čitati na računaru. Kompjuteri su izračunali da postoji preko dva miliona načina na koji se ovaj roman može pročitati.

Hazarski rečnik, roman-leksikon u 100.000 reči (1984) bio je odmah u zemlji dočekan sa odobravanjem čitalaca i kritike. Njegov prvi kritičar, Raša Livada, nazvao ga je "apsolutnom književnošću" i "nagradom koju pisac dodeljuje književnosti". Promocija ovog romana započela je pred punom dvoranom Narodnog pozorišta u Beogradu 6. marta 1985. Istoga dana sahranjen je na beogradskom groblju Pavićev otac Zdenko. Hazarski rečnik je izabran je za najbolji roman u Jugoslaviji (NIN-ova nagrada 1985), a "New York Times" ga proglašava 1988. za jedno od sedam najboljih književnih dela objavljenih u Sjedinjenim Američkim Državama. Na Frankfurtskom sajmu knjiga 1988. godine francuski izdavač Belfon i nemački Hanzer organizuju svečani prijem svih Pavićevih izdavača, na kojem pisac najavljuje svoj novi roman (Predeo slikan čajem). Godine 1991. književni kritičari i izdavači proglasili su "Hazarski rečnik" za jedno od deset najboljih književnih dela u Argentini. Bio je na listama najbolje prodavanih knjiga: broj jedan u Francuskoj i broj tri u Velikoj Britaniji. Preveden je na 21 jezik. U Izraelu roman je imao tri izdanja za dva meseca. Francuska i španska kritika kažu da je to prvi roman XXI veka. U Beogradu je 1992. godine proglašen za roman decenije. "Postoje knjige — piše japanska kritika — koje u čitaocu izazivaju neku vrstu hemijske reakcije.... Hazarski rečnik sadrži "otrov" te vrste" ("Mainichi Shimbun",1993). Roman je izdat u džepnom izdanju u Francuskoj, Engleskoj, SAD i Nemačkoj. "Svaki primerak Pavićeve knjige imaće svoj sopstveni život" zabeležila je kritika u Izraelu (Pazit Ravina, "Davar", 1990). Na primerku Fukoovog klatna koji je slavni italijanski pisac poslao Paviću na dar piše: "Miloradu Paviću sa divljenjem i saučesnički – Umberto Eko". Francuski časopis "Lire" proglasio je 1988. Milorada Pavića jednom od ličnosti godine u Francuskoj. U to vreme, u jednom knjižarskom izlogu u Americi osvanuo je oglas-poternica: "TRAŽI SE! – Vlasnik muškog primerka Hazarskog rečnika traži žensku osobu koja poseduje ženski primerak iste knjige, radi izmene misli". Oglasu je bio priložen broj telefona.

Podeli ovu vest

10/05/2015 0 comment

Godišnje se u pirotskom kraju proizvede oko 60 tona kačkavalja. To nisu ni približno dovoljne količine da bi se podmirilo tržište. Zaštita kačkavalja treba da podstakne, pre svega, male porodične mlekare, koje bi se udruživale i zajednički nastupale na tržištima.Pirotski kačkavalj bio je najviše izvoženi proizvod iz Srbije još tridesetih godina ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti