fbpx

Ide "Ćira" lajkovačkom prugom

Ide "Ćira" lajkovačkom prugom

1908. godine uskom lajkovačkom prugom prošao je prvi voz kolubarskim krajem. Dnevni list Pravda tako 8. avgusta 1908. piše o mestu koje se "američkom brzinom" podiže uz prugu: "To je Lajkovac, mesto u kome će se uskoro ukrštati železnička pruga sa aranđelovačkom, a docnije i sa milanovačkom i šabačkom prugom.

Sem toga to mesto leži usred najbogatijeg i najplodnijeg kraja, ne samo u valjevskom već i u obližnjem beogradskom okrugu. Vremenom će se u Lajkovac premestiti veći deo Uba i Lazarevca koji neće moći da održe konkurenciju ovog živog mesta", nadahnuto je pisao novinar. I Lajkovac je zaista bio najveća raskrsnica uskih pruga u bivšoj Jugoslaviji. Rastao je nastanjivanjem železničara sa svih strana, a pre svega iz Hrvatske i Bosne. Osim toga 1941. godine stigao je i jedan broj izbeglica. Železnička stanica je imala ukupno 49 skretnica i 41 kolosek. Sa prugom je u ovaj grad stiglo 25 nacija. Sve dok Ćira nije penzionisan u Lajkovcu je radilo 1500 železničara. U ložionici je bilo čak 50 parnih lokomotiva koje su vukle vozove na sve strane. Prolazile su na svakih 10 minuta. Bunari, vodotoranj i vodonapojnici, lokomotivska okretnica, kao i ložionička hala od betona s' krovom izgrađeni su pre Prvog svetskog rata. Za potrebe higijene radnika mašinske i saobraćajne službe stanice Lajkovac, 1908. godine, izgrađeno je kupatilo sa tuševima i toplom vodom. Ložionička hala ima osam boksova i koloseka, sa pet jama za čišćenje lokomotiva i pet bunara za napajanje. Prva žena na balkanu koja je vozila voz bila je poreklom Lajkovčanka. Da nije bilo pruge, voza, raskrsnice i železničke stanice, ne bi bilo ni Lajkovca. Svi Njegovi žitelji su ili železničari ili potomci železničara: njih uspavljuje pisak lokomotive, a damari im biju u ritmu kloparanja točkova voza. I danas kada kroz Lajkovac prolazi samo pruga normalnog koloseka Beograd-Bar, ložionica, stara okretnica, funkcionišu prilagođene novim uslovima ali i sećaju na prošla vremena.

 

Podeli ovu vest

10/01/2024 0 comment

Kačerska oblast je deo Šumadije i zahvata severnu i zapadnu podgorinu planine Rudnik, istočna granica je kragujevačka Jesenica, severno je niska Šumadija a na zapadu dolazi do povlenskih venaca i zahvata prostor od 375 kvadratnih kilometara. Ime je dobio po reci Kačer koja protiče kroz centralni deo kraja. Prostire se u srednjem delu Šumadije: ...

11/12/2025 0 comment

Manastir se nalazi u ataru sela Brezovca na jugoistočnoj strani planine Venčac, iznad potoka Kamenice, pet kilometara jugoistočno od Aranđelovca, ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti