fbpx

"Homoljski motivi" - 46.smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije

"Homoljski motivi" - 46.smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije

"Homoljski motivi" su svakako najpoznatija turističko-kulturna manifestacija u opštini Kučevo, koja je odavno dobila regionalni značaj.

Ova jedinstvena smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije se neprekidno održava još od 1968. godine i predstavlja jednu od najstarijih manifestacija ove vrste u Srbiji. Po ugledu na ''Homoljske motive'' u Srbiji su kasnije nicali mnogobrojni sabori i smotre, ali je Smotra u Kučevu zadržala primat i po kvalitetu i po broju učesnika. Značaj i kvalitet manifestacije dokazuju i dobijena prestižna priznanja – ''Vukova nagrada''
'Turistički cvet Srbije''. To je smotra tradicije, običaja i kulture, koja se na ovim prostorima vekovima čuva i neguje. Centralni deo manifestacije održava se predposlednjeg dana (uvek u subotu) i on obuhvata:

- prodajnu izložbu homoljskog sira i meda,
- bazar starih zanata,
- demonstraciju starog načina ispiranja zlata na Peku,
- ''Zlatne ruke'' - takmičenje u pripremanju starih narodnih jela i izložba narodnog rukotvora,
- defile svih učesnika Smotre glavnom ulicom Kučeva,
- takmičenje kulturno-umetničkih društava u pesmi i igri,
- izbor najlepše pastirice.

hrana homolje

Tokom čitave manifestacije održavaju se izložbe, koncerti, i drugi prigodni sadržaji. Poslednji dan manifestacije rezervisan je za smotru dečjeg izvornog narodnog stvaralaštva.
''Homoljski motivi'' predstavljaju manifestaciju koja je od presudnog značaja za razvoj kulturno-manifestacionog turizma u opštini Kučevo.

Osim zabavno-trgovačkog karaktera, koji po svemu podseća na tradicionalna narodna okupljanja proteklih vremena, ova manifestacija na kojoj nastupa blizu 1000 učesnika, ima i veoma osmišljen sadržaj. Ona obuhvata izvodjenje narodnih pesama i igara, izložbu radova domaće radinosti, takmičenje u spremanju narodnih jela homoljskog kraja, izbor najlepše čobanice, izložbu poljoprivrednih proizvoda, nastupe poznatih estradnih umetnika...

Na ovoj manifestaciji se mogu videti izvanredni oblici narodne muzičke tradicije: vedre i temperamentne vlaške igre, ali i mirne i raspevane melodije, ritualne igre i pesme vezane za praktičan život i svakodnevne potrebe, posebno oblikovani narodni instrumenti i ansambli i sve to skupa utkano je u narodne običaje, nošnju, ambijent... ''Homoljski motivi'' su sačuvali od zaborava drevne narodne igre kao što su Šokrc, Stara Vlajna, Prepišor, pesme : ,,Zelen ora pao na oranje'', ,,Igrali se konji vrani'', ,,Aj Marija lapadure'', Fećica, fećica, Foje verđe, ,,Of ljana mja'' i grleno pevanje homoljskih pastirica, drevne instrumente kao što su bušin, dudurejš, gajde, drombolje...''Homoljski motivi'' su sačuvali od zaborava i predivne narodne nošnje duginih boja: zobun, šokupe, tkanice, čarape, suknje, šukure, kecelje, prsluke, marame i ogromne homoljske šubare. Na kraju programa devojke obučene u nošnje predaka sa raznobojnim poljskim cvećem u ruci i srdačnim osmehom na licu odpozdravljaju prisutne iskazujući tradicionalno gostoprimstvo ovog kraja. Jedna od njih poneće lentu najlepše pastirice istočne Srbije.
Pored zvaničnog programa, gosti su u mogućnosti da uživaju i na velikom narodnom vašaru koji se tada održava. Računa se da, za nedelju dana, koliko traje ova manifestacija, celu priredbu poseti više od 50.000 ljudi.

Podeli ovu vest

18/04/2014 0 comment

Jedno od najstarijih zanimanja Gornjeg Podunavlja jeste ribolov. Posebno se ističe Apatin čiji ribari su stekli svetsku slavu zahvaljujući močvarama koje su bile bogate ribom. Ribari starog Apatina se spominju od davnina, a prvi zapisi o njihovim ribarskim podvizima javljaju se još u dokumentima iz srednjeg veka. Godine 1748. je počela ...

26/01/2026 0 comment

Poštovana i voljena u Srbiji od samog dolaska u zemlju posle venčanja sa knezom Milanom Obrenovićem, nesebična dobrotvorka, kulturna poslenica koja ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

20/01/2026 0 comment

U neposrednom susedstvu Kalemegdana, na samom kraju Knez Mihailove ulice, nalazi se zdanje nekada cuvenog beogradskog hotela, danas jedan od retkih ...

20/01/2026 0 comment

Sveti Jovan Krstitelj proslavlja se danas kao krsna slava u mnogim srpskim porodicama. Na današnji dan jevanđelista i apostol Luka poželeo je da ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti