fbpx

Kraljevo kroz vekove, od Rudo polja do modernog grada

Kraljevo kroz vekove, od Rudo polja do modernog grada

Prvi pomen naselja pod nazivom Rudo Polje sreće se 1476. godine. Nešto kasnije, oko 1540. godine, u upotrebi je dvojni naziv: Rudo Polje i Karanovac. Prilikom posete kralja Milana Obrenovića Karanovcu, na zahtev građana, 19. aprila 1882. naziv je promenjen u Kraljevo. U kratkom posleratnom periodu (1949 -1955) u upotrebi je naziv Rankovićevo, da bi se ne za dugo ponovo ustalio naziv Kraljevo.

Stari Rim i Vizantija su ostavili tragove na ovom području. Od tada datiraju Janok, Rajanovac i u susedstvu Vrnjačka Banja. Najstariji pomen jednog mesta kraljevačkog kraja nalazimo u vizantijskim izvorima iz 10. veka koji pominju gusto naseljeni Janok koji se verovatno nalazio jugozapadno od Kraljeva, na području današnjeg Konareva.

Ovi krajevi su u sastavu srpske države od njenog nastanka i igraju važnu ulogu u privrednom, društvenom i političkom životu, ali je ovde pre svega duhovni centar mlade srpske države. Krajem 12. veka podignut je manastir Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, osnivača nezavisne srpske države i rodonačelnika dinastije Nemanjića.

Sledi ubrzan razvoj Karanovca uslovljen pre svega geografskim položajem, trgovinom, zanatstvom i novostečenom administrativno-upravnom ulogom. Tokom 19. veka izrasta u značajno gradsko središte Srbije. Izgradnjom crkve 1824. godine određen je novi pravac i prostor za razvoj grada – prostor između Stare čaršije i Pljakinog šanca. Prvi urbanistički plan Karanovca uradio je Laza Zuban 1832. godine. Realizacija plana počela je 1836. godine kada su u varoši ustrojena “tri glavna sokaka”. Do kraja 19. veka prosecanjem novih sokaka stvorena je mreža ulica sa do danas zadržanom karakteristikom pravilnog ukrštanja koje polaze od centralnog kružnog trga u četiri pravca. Razvoj grada pratio je i porast žitelja. Godine 1846. imao je 1022, a 1921. 3570 stanovnika.tok5

Početkom 13. veka sagrađen je manastir Žiča, zadužbina Stefana Prvovenčanog, u kojem je on 1217. godine krunisan kao prvi srpski kralj. Od 1219. godine manastir Žiča je sedište autokefalne srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save.

Smatra se da Karanovac postaje značajnije naselje tek od 1718. godine, posle potpisivanja Požarevačkog mira i uspostavljanja austrijsko-turske granice duž Zapadne Morave.

tok6

 

Podeli ovu vest

29/12/2023 0 comment

Vlada Republike Srbije usvojila je danas uredbu o dodeli 100.000 vaučera za subvencionisani odmor u zemlji kojom se maksimalna vrednost vaučera ...

11/03/2024 0 comment

Banja Koviljača, jedna od najlepših i najlekovitijih banja Balkana, nalazi se u zapadnoj Srbiji, u zagrljaju reke Drine i šumovite planine Gučevo, na ...

14/03/2024 0 comment

Iako slična po gostoprimstvu njihovih domaćina, svako etno selo na području Sremske Mitrovice,  na sebi svojstven način čuva tradiciju, kulturu ...

06/03/2024 0 comment

Veliki tetreb je krupna ptica iz porodice koka, živi u četinarskim šumama planinskih oblasti. Uništavanje šumskih staništa i uznemiravanje ove ptice, ...

16/03/2024 0 comment

Ovaj predeo Srbije odlikuje se visokoplaninskim krasom, jedinstvenim kanjonima i klisurama i pitomim proplancima karakterističnim za dinarske planine ...

05/03/2024 0 comment

Dunavski park jednim svojim delom se oslanja na Dunavsku ulicu po kojoj je i dobio ime. Početkom 19. veka na mestu gde se danas nalazi park bilo je ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti