fbpx

Most u Andrićevim delima

Most u Andrićevim delima

U divljoj bosanskoj vrleti, uzdignuto pokraj mesta gde Žepa uvire u Drinu, proviruje siromašno i oronulo selo kome vezir Jusuf, setivši se svog porekla i zemlje u trenutku "pada u nemolost", poklanja most. Kad otpoče gradnja "svet nije mogao da se načudi neobicnom poslu", sav položeni materijal, utisnuta kolja, nisu bila ni nalik zamisljenoj građevini. Ipak, sve udružene ljudske snage i ideje bile su usmerene ka istom cilju: podizanje građevine koja je dovoljno istrajna da zauvek ukroti sile dve udružene reke.

Mistični neimar, podredivši život svojoj tvorevini, ćutljivo postaje deo nje. Kada posao bi dovršen, svaki kamičak ugrađen u ovo zdanje dobi smisao. Iz sveopšte divljine, krša i goleti, iznikao je most čije osobine Andrić antropomorfizuje: "...pojavi se most vitak i beo." Most na Žepi postade oličenje neprolazne lepote koja je izazivala nevericu u svakom ko bi se barem na trenutak zagledao u ovo zdanje koje je sijalo, neuklopljeno i usamljeno: "Gledan sa strane, njegov beo i smelo izvijen luk je izgledao uvek izdvojen i sam, i iznenađivao putnika kao neobična misao, zalutala i uhvaćena u kršu i divljini."

U romanu "Na Drini ćuprija" most postaje koren iz kog niče celokupni život jedne bosanske kasabe. Prva slika mosta blesnula je u svesti dečaka, a priča o njegovoj gradnji prerasla je u legendu. Život u Višegradu se odigravao na mostu i oko njega. Dečije igre, mladalačke ljubavi, kasablijska okupljanja, pogrebi i svadbe. . . Tako most postade duša kasabe.
U proznoj skici "Mostovi" Andrić obrazlaže svoje viđenje i shvatanje ove građevine. Most ne nosi ništa "tajno i zlo", služi verno i trajno čoveku i njegovim potrebama. Svi mostovi, i oni velelepni i oni skromni, predstavljaju mesto na kom je čovek naišao na prepreku koju je uspešno prevazišao i tako ostaju kao svedočanstvo ljudske volje i umeća. Svaki je nosilac sopstvene priče i ujedinitelj mnogih raštrkanih sudbina. Andrić daje sliku kamenog mosta presečenog po sredini, otcepljene strane hrle jedna ka drugoj kako ne bi izgubile smisao koje imaju ujedinjene.

U Andrićevim delima most ima i filozofsko značenje, predsatvlja vezu izneđu dve strane, dve obale, sve ono o čemu mislimo i želimo na drugoj je strani. Ta druga obala krije najvece blago-smisao života. Čovek istrajava u nadi da će tamo dobiti odgovore za kojima čitavog života traga. Andrićeva čula osećaju život u svemu što ga okružuje: mostovima, stazama, vinu, moru, ljudima, predelima... Njegova dela nas uče da je čovek okružen lepotom samo treba dublje pogledati.

Autor: Jovana Đurišić

Podeli ovu vest

12/09/2023 0 comment

Pored rečice Rače, a u neposrednoj blizini Bajine Bašte nalazi se srednjevekovni manastir Rača posvećen Vaznesenju Gospodnjem. Ovaj manastir je prema predanju zadužbina kralja Dragutina Nemanjića. Dragutin je na presto došao 1276.god. da bi zbog zdravstvenih prolema bio prinuđen da presto ustupi 1282.god svome mlađem bratu Milutinu. Nakon toga ...

06/03/2024 0 comment

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) je raspisala četvrti po redu Konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se ...

15/03/2024 0 comment

Hilandar je bio predmet posebne brige i pažnje svih Nemanjića, ali od svih njih, posle svetog Simeona i Svetog Save Hilandar je od Nemanjića (pored, ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

17/03/2024 0 comment

Bele poklade su u poslednju nedelju, odnosno dan uoči početka Časnog posta, i tad se pojede nešto od belog mrsa. Otud i naziv bele ili sirne. Sve ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti