fbpx

Barska perunika, cvet koji krasi Obedsku baru

Barska perunika, cvet koji krasi Obedsku baru

Obedska bara je najstarije zaštićeno područje u našoj zemlji, a takođe i jedno od najstarijih prirodnih dobara na svetu.Danas Specijalni rezervat prirode “Obedska bara” predstavlja najveće plavno područje u Srbiji, autentičan splet mrtvaja, bara, okana, močvarne vegetacije, vlažnih livada i šuma koje se odlikuje izuzetnim bogatstvom biološke raznovrsnosti sa značajnim prisustvom retkih i ugroženih vrsta od nacionalnog i međunarodnog značaja.

Žuta perunika je višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika joj je visoka 50-150 centimetara. Kao i kod drugih vrsta ovog roda, stabljika polazi od razgranatog debelog rizoma, pomoću koga biljka prezimljuje nepovoljne uslove u toku zime. Rizom je debljine oko 2 cm. Listovi su sabljasti, prizemni, dugi koliko i stabljika ili nešto kraći. Listovi su široko linearni, širine do 2,5 cm. Stabljika je razgranata, sa nekoliko cvetova. Cvetovi su na dugim drškama, ne mirišu. Perigon je žute, ljubičaste ili plave boje, često prošaran ljubičastim nervima. Cev perigona je kratka, upola kraća od plodnika. Spoljašnji režnjevi su jajasti, dužine 5-7 cm, naglo se sužavaju u nokatac. Režnjevi su pretežno žuti, u sredini narandžasti, sa crvenkastomrkim nervima. Unutrašnji režnjevi su mali, linearno lancetasti, dugi oko 3 cm. Režnjevi žiga su izduženo jajasti, dugi do 4,4 cm.

Ova biljka naseljava vlažna i plavna staništa pored reka, potoka, kanala, bara, jaruga, močvara.

Močvarna žuta perunika, kao i druge vrste roda iris imaju visok potencijal za gajenje. Biljka se veoma lako presađuje, tako što se prenese deo rizoma ili ceo rizom, koji se ukorenjuje bez teškoća. Važno je samo da ima dovoljno vode u podlozi. Pogodna je za gajenje u staništima koja su vlažna ili čak podvodna, gde ova biljka pokazuje veliku vitalnost i brzo se širi. Sami listovi, koji su dugi i sabljasti, mogu biti veoma dekorativni, a u toku cvetanja su svakako još i lepši.

Po nekim podacima, semena se mogu koristiti kao izvanredna zamena za kafu. Treba ipak biti oprezan zbog moguće otrovnosti. Od cvetova se dobija veoma lepa žuta boja. Od korena se dobija braon boja. Podzemni delovi sadrže tanine i karakteristična etarska ulja. Koren je korišćen protiv zubobolje.

Podeli ovu vest

29/12/2023 0 comment

Vlada Republike Srbije usvojila je danas uredbu o dodeli 100.000 vaučera za subvencionisani odmor u zemlji kojom se maksimalna vrednost vaučera ...

11/03/2024 0 comment

Banja Koviljača, jedna od najlepših i najlekovitijih banja Balkana, nalazi se u zapadnoj Srbiji, u zagrljaju reke Drine i šumovite planine Gučevo, na ...

14/03/2024 0 comment

Iako slična po gostoprimstvu njihovih domaćina, svako etno selo na području Sremske Mitrovice,  na sebi svojstven način čuva tradiciju, kulturu ...

06/03/2024 0 comment

Veliki tetreb je krupna ptica iz porodice koka, živi u četinarskim šumama planinskih oblasti. Uništavanje šumskih staništa i uznemiravanje ove ptice, ...

16/03/2024 0 comment

Ovaj predeo Srbije odlikuje se visokoplaninskim krasom, jedinstvenim kanjonima i klisurama i pitomim proplancima karakterističnim za dinarske planine ...

05/03/2024 0 comment

Dunavski park jednim svojim delom se oslanja na Dunavsku ulicu po kojoj je i dobio ime. Početkom 19. veka na mestu gde se danas nalazi park bilo je ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti