fbpx

Sveti Dimitrije - zaštitnik i čuvar

Sveti Dimitrije - zaštitnik i čuvar

Prvi veliki praznik u novembru, posvećen Svetom Dimitriju, sinu velikog solunskog vojvode.

Zbog zaštite i nesebične pomoći koju je pružao , hristoborni car Maksimilijan baci Dimitrija u tamnicu i,pošto ne uspe da ga odvrati od vere, naredi da ga vojnici probodu sa devet kopalja. Iz njegovog tela poteče celebno miro, čudesan lek koji izleči mnoge bolesne. U poznija vremena car Justinijan požele da premesti mošti svetitelja u Carigrad, ali kad dodirnuše kovčeg, odjekinu odlučan glas:"Stanite, ne dirajte!". Tako zaštitnik grada Soluna ostade u svom gradu, pa mu mošti i danas obilaze nevoljnici, tražeći leka bolestima ili mira svojim nemirima.

Njegovim čudima ni broja se ne zna. Svuda se poštuje kao veliki svetac. Rusi su uzeli Svetog Dimitrija za pokrovitelja i čuvara Sibira, koji je pripojen carskoj Rusiji 1581.godine.
Sačuvana su mnoga predanja o njegovim delima. Po jednom ,u ratovima,kao vojvoda, ubio je 99 ljudi, a stotog u miru, ali mu to poslednje ubistvo nije uzeto za greh jer je ubio nesretnika koji je trčao za svatovima da urekine mladence.

Drugo predanje govori o zaštiti prezrene i odbačene majke od rođene dece i pretvaranju sinova i snaha u kamene kipove. U trećem predanju pretvorio je babu u zlatnog goluba kad je njeno unuče preplakalo tri dana i tri noći za njom.Četvrto predanje odnosi se na pohlepnog i nadobudnog skorojevića bogataša koji ne htede ništa da podeli sirotinji u vreme velike gladi,pa Dimitrije posla hiljadu miševa koji preko noći uništiše njegovo blago. Za Mitrovdan i Đurđevdan u srpskom narodu se kaže da su glave od kuće. Nekad se pevalo: „Đurđev-danak hajdučki sastanak,Mitrov-danak hajdučki rastanak."

S Mitrovdanom počinje zimski period.Na Mitrovdan mora da bude gotova kuća koju domaćin pogodi sa dunđerima oko Đurđevdana. Do Mitrovdana se jede sveže meso,a od Mitrovdana samo ono koje se suši u toku jeseni. Takovci u subotu pred Mitrovdan postavljaju spomenike umrlima. Na ovaj dan se ne ide na put,svako treba da spava kod svoje kuće. U Šumadiji seljaci u svaki ugao sobe stave belutak,da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze. Ako na ovaj dan bude mraza i pada sneg, takva će biti čitava zima.

Slavi se kao krsna slava.

Autor: Dragomir Antonić,etnolog

Podeli ovu vest

13/12/2013 0 comment

Istinski dodir sa prirodom, sa biljkama ili životinjama, igre u šumi i na livadi... Dozvolite deci to neprocenjivo blago doživljaja na selu. Postoji nešto magično kada slušam priče ljudi koji su detinjstvo proveli na selu kod rođaka. Bilo da je to letnji raspust, ili godine provedene "zbog zdravlja", pa sve do ljudi koji su rođeni i odrasli na ...

26/01/2026 0 comment

Poštovana i voljena u Srbiji od samog dolaska u zemlju posle venčanja sa knezom Milanom Obrenovićem, nesebična dobrotvorka, kulturna poslenica koja ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

20/01/2026 0 comment

U neposrednom susedstvu Kalemegdana, na samom kraju Knez Mihailove ulice, nalazi se zdanje nekada cuvenog beogradskog hotela, danas jedan od retkih ...

20/01/2026 0 comment

Sveti Jovan Krstitelj proslavlja se danas kao krsna slava u mnogim srpskim porodicama. Na današnji dan jevanđelista i apostol Luka poželeo je da ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti