fbpx

Narodna vojvođanska kuća trščara

Narodna vojvođanska kuća trščara

Do pre jednog veka, stara narodna kuća trščara bila je najrasprostreniji tip kuće po selima i salašima Vojvodine, dok je u gradovima to bila kuća periferije – seljačkih, paorskih krajeva, čije se stanovništvo bavilo obradom zemlje. Nazvana je tako po svom osovnom obeležju – trščanom pokrivaču. Trščara je bila univerzalno stanište za sve nacije banatskog prostora, kako za autohtono srpsko, mađarsko i rumunsko stanovništvo, tako i za koloniste, pre svih Nemce, Slovake, Rusine..

Da bi se sagradila jedna kuća od naboja pokrivena trskom nije bilo potrebno mnogo sredstava, a živeti u njoj bilo je ekonomično, trajno i funkcionalno. Građena je od materijala koji je bio tu, na dohvat ruke : zemlje, trske, slame, krupne i sitne pleve. Na drvetu se štedelo. Drvo se koristilo samo toliko koliko je bilo nepohodno za krovnu građu i za stolariju. Štedelo se i prilikom izgradnje kuće, jer su svi radovi izvođeni putem mobe, jedino su se plaćali majstori za krovnu konstrukciju.

Održavanje kuće je takođe iziskivalo malo sredstava. Zidove od naboja krpili su sami ukućani, najčešće žene prilikom pripreme krečenja unutrašnjih i spoljnih zidova. Trščani krov “početkao” bi se svakih desetak godina. To su činili majstori, koji nisu bili ni skupi, niti ih je bilo teško pronaći, za razliku od danas, kada je situacija obrnuta.

Kuću sa trščanim krovom najduže su zadržala poljoprivredna domaćinstva koja su se bavila baštovanstvom, jer je tavan pod trščanim krovom nezamenljiv smeštajni prostor za mnoge povrtarske proizvode, naročito luk i arpadžik. Upravo je iz tih razloga mnogim ovakvim kućama podužen vek. Nekoliko takvih kuća sačuvano je u Belom Blatu.

Trskom su se uglavnom pokrivale kuće manjih osnova poput dvodelnica i trodelnica, mada danas nalazimo kuće pod trskom i sa razvijenim osnovama. To su najčešće niske prizemnice užom stranom okrenute ka ulici, sa dužom, ispuštenom strehom oko zabata, čije su krajnje ivice opšivene daskom. Streha je uglavnom napuštena i duž dvorišne fasade, a obično je podupreta drvenim ili zidanim stubovima, koji formiraju gong.

trscara 1

Retko se događa da ispod napuštene strehe ne postoje stubovi, a da je ipak formiran neki vid gonga, kao što je to slučaj sa Sandićevom kućom u Zrenjaninu, s kraja XVIII veka, koje je spomenik kulture od velikog značaja, i kao takva primer ne samo ovog podneblja, već i za područje čitave Vojvodine.

Autor : Branislav Milić„Banat je kao priča“

 

Podeli ovu vest

16/04/2013 0 comment

Svoje prvo prikazivanje film Hadži-Aleksandra Đurovića „Ljubav dolazi kasnije" imao je na ovogodišnjem Festu, a od 4.aprila je na repertoaru u bioskopima širom Srbije. U debitantskom igranom filmu mladog reditelja prepliću tri priče, osim ljubavi, u fokusu je usamljenost.Ova ljubavna tragedija je svoj bioskopski život započela veoma pozitivnom ...

25/03/2024 0 comment

Zeleni venac, koji je zauzimao prostor od Brankove, Lomine, Reljine,Prizrenske i Sremske ulice, bio je nekada prostrana ustajala duboka bara, kao ...

23/03/2024 0 comment

 Dobroseličku bogomolju pravio majstor Mitar pre 203 godine Kad se magistralom prođu Vodice na Zlatiboru, kod Borove glave valja skrenuti ...

05/03/2024 0 comment

Slika Paje Jovanovića "Odmor bašibozuka", nedavno kupljena na aukciji londonskog "Sotbija", od danas je, i biće tokom marta, izložena u Konaku ...

23/03/2024 0 comment

 Povodom manifestacije „Dani kraljice Jelene“ koja će se održati od 1. do 9. juna ove godine, juče je organizovana akcija sadnje jorgovana od ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti