fbpx

Prirodno nalazište Pančićeve omorike, rezervat "Ravništa"

Prirodno nalazište Pančićeve omorike, rezervat "Ravništa"

Nedaleko od Prijepolja nalazi se pravi prirodni dragulj STROGI REZERVAT PRIRODE "RAVNIŠTA" koji je Prirodno nalazište vrste Pančićeva omorika. Zahvata površinu od 138, 45 ha. Opština Prijepolje je 1976. godine ovo prirodno dobro stavila pod zaštitu i propisala mere i režime zaštite.

Zabranjeno je preduzimati radnje i aktivnosti koje bi izmenile izgled ili dovele u pitanje njegov dalji biološki opstanak. Na zaštićenoj površini je nađeno oko 40 stabala Pančićeve omorike, raste i visoka jednodobna sastojina crnog bora, sa grupimičnim i pojedinačnim stablima smrče, breze, jasike, crnog graba i ive.

Omoriku, jednu od najinteresantniih i najlepših vrsta četinara kod nas a i u Evropi, otkrio je 1875. god. Josif Pančić, u zaseoku Zaovine, na strmim liticama Belog Rzava. U biljno-geografskom smislu interesantno je da omorika ima srodnike na ogromnim udaljenostima od svog nalazišta (na istoku Azije i zapadu Severne Amerike), što objašnjava da je omorika relikt evropske flore iz tercijera.

Rasprostranjenost: Prirodni areal ove endemične vrste i tercijernog relikta je vrlo mali. Omorika autohtono raste s obe strane reke Drine, između Bajine Bašte i Višegrada (Nacionalni park „Tara“), a izdvojeno nalazište je u okolini Prijepolja u klisuri reke Mileševke .

Uglavnom raste na krečnjaku, na strmim teže pristupačnim terenima, najčešće na hladnim, severnim ekspozicijama. Omorika ima široku amplitudu rasprostranjenja po visini, od 700 m do 1700 m nadmorske visine. Gradi čiste sastojine ili u mešavini sa brojnim vrstama: belim i crnim borom, jelom, smrčom, bukvom, javorom, brezom. Izuzetno, na Mitrovcu, na močvarnom i tresavskom zemljištu javlja se sa jovom, smrčom, jelom, bukvom.

Opis vrste: Drvo omorike je visoko do 50 m, uskog piramidalnog habitusa. Grane prvog reda su kratke, pri vrhu krošnje uperene na gore, u sredini horizontalne i u donjem delu viseće. Kora je tanka, puca u ljuspe, smeđe boje. Pupoljci su bez smole, sa donjim ljuspama šilasto izduženim. Četine su duge 8-20 cm široke do 2 mm, pljosnate. Lice četine je sjajno, tamnozeleno, bez stoma, a naličje sa dve beličaste pruge stominih otvora. Četine po dužini sa ispupčenim rebrom na licu i naličju. Muški resoliki cvetovi svetlocrveni, ženske šišarice ljubičasti. Cvetanje je od kraja aprila do juna. Zrele šišarice otvaraju se već krajem septembra, a ostaju na stablu i posle ispadanja semena. Šišarice su viseće, duge 2-6,8 cm, široke 1,3-3 cm, sjajne, tamno-ljubičaste. Seme je dugo 2-3 mm. Jedan hektolitar svežih šišarica ima oko 47 kg i može imati oko 1,2 kg semena.

Ekološki zahtevi i ugroženost: Omorika ima široku ekološku amplitudu. Zahtevi za toplotom, svetlom i tlom su vrlo skromni. Pokazala se otporna vrsta prema ranim i poznim mrazevima, prema gasovima, i često se sadi u gradskim i industrijskim područjima, a cenjena je kao dekorativna vrsta. Raste polako i doživi 200 godina. Na njenom autohtonom području, klimatske promene, atmosfersko zagađenje i uticaj drugih vrsta koje je potiskuju, neki su od faktora ugroženosti ove kraljice četinara.

„Živi fosil“, kako omoriku još nazivaju, je strogo zaštićena vrsta u Srbiji i zaštićena vrsta od seče (Prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, „Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 5/2010 i Zakon o šumama, „Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 30-10).

panciceva omorika ravnista

Podeli ovu vest

29/12/2023 0 comment

Vlada Republike Srbije usvojila je danas uredbu o dodeli 100.000 vaučera za subvencionisani odmor u zemlji kojom se maksimalna vrednost vaučera ...

11/03/2024 0 comment

Banja Koviljača, jedna od najlepših i najlekovitijih banja Balkana, nalazi se u zapadnoj Srbiji, u zagrljaju reke Drine i šumovite planine Gučevo, na ...

14/03/2024 0 comment

Iako slična po gostoprimstvu njihovih domaćina, svako etno selo na području Sremske Mitrovice,  na sebi svojstven način čuva tradiciju, kulturu ...

25/03/2024 0 comment

Rezervat prirode GORNJE PODUNAVLJE predstavlja mozaik očuvanih ritova, hrastovih i vrbovo-topolovih šuma, slatinskih livada i pašnjaka okruženih ...

25/03/2024 0 comment

 U ski centru Kopaonik, od ponedeljka 25.03.2024.g. pa do zatvaranja zimske sezone, skijaši će moći da iskoriste popust od 30% na cene ski ...

26/03/2024 0 comment

U bilo koje doba godine park prirode Palić nudi nešto novo, neponovljivo, inspirativno. Asocijacijom na davno izgubljeni raj, ovo sazvučje prirode i ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti